Istraživači su pritom istakli i fenomen koji se često opisuje kao “debeo, ali u formi”.
Naučnici su pratili 85.761 osobu kroz pet godina, a u tom periodu je preminulo 8% učesnika (7.555 ljudi). Među njima je bilo 81,4% žena, a prosječna dob na početku istraživanja bila je 66,4 godine. Rezultati su pokazali da osobe s prekomjernom težinom (BMI 25–30) ili blagom pretilošću (BMI 30–35) nisu imale veću stopu smrtnosti u odnosu na one s “idealnim” BMI-om od 22,5–25.
S druge strane, osobe u kategoriji pothranjenosti (BMI ispod 18,5) imale su 2,7 puta veći rizik od smrti. Čak i oni na donjoj granici zdravog raspona (BMI 18,5–20,0) imali su dvostruko veću verovatnoću da će umreti, dok su osobe s BMI-om 20–22,5 imale 27% veći rizik. Umereno povišen BMI nije bio toliko opasan – tek je kod pretilosti drugog stepena (BMI 35–40) zabeližen 23% povećan rizik od smrtnosti.
Autorka istraživanja, dr Sigrid Bjerge Gribsholt iz Univerzitetske bolnice Aarhus, upozorila je da na rezultate može uticati i obrnuta uzročnost – odnosno činjenica da mnogi ljudi izgube kilograme zbog bolesti, a ne obrnuto.
Ipak, naglašava da nalazi jasno pokazuju kako preniska težina nosi ozbiljne rizike za dugovječnost.
– Bolest, a ne sama niska težina, često povećava rizik od smrti, što može stvoriti utisak da je viši BMI zaštitni faktor. Ali u skladu s ranijim istraživanjima, vidimo da pothranjenost ostaje ozbiljan rizični faktor – objašnjava dr Gribsholt.
Ova studija nadovezuje se na nedavna otkrića da i vitke osobe mogu da budu u riziku od srčanih bolesti zbog visceralne masnoće – one koja se nakuplja duboko u tijelu, oko jetre, želuca i crijeva. Za razliku od “vidljive” masnoće ispod kože, ova opasna masnoća nije lako uočljiva, ali značajno povećava rizik od ubrzanog starenja srca i krvnih žila.
Naučnici su otkrili da oblik tijela takođe igra važnu ulogu. Muškarci s masnoćom u području stomaka (“oblik jabuke”) imaju brže starenje srca, dok žene s masnoćom raspoređenom oko kukova i butina (“oblik kruške”) imaju zdravije i mlađe srce, prenosi Večernji.hr.
Dakle, ni pretjerana mršavost ni teška pretilost nisu dobar put prema dugovječnosti. Iako blaga pretilost ne mora da znači kraći život, ključ zdravlja ipak ostaje u balansu, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i redovnim lekarskim pregledima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.