PRIJETI NOVA EPIDEMIJA Na udaru je ova grupa građana, a svaka PETA OSOBA ima dijagnozu koja može razviti RAK

Situacija u Srbiji nije ništa bolja svaka peta osoba je gojazna, dok svaka treća ima prekomjernu tjelesnu masu. Šta uzrokuje ovaj problem povezana sa više od 200 bolesti i kako ga riješiti?

Doktorka Biserka Obradović objasnila je ranije za “Blic” da se gojaznost definiše preko indeksa tjelesne mase (BMI), koji se dobija kao odnos težine i kvadrata visine.

– Normalna tjelesna težina je kada je BMI do 25, prekomjerna tjelesna težina je kada se BMI kreće od 25 do 30, a osoba je gojazna kada BMI prelazi preko 30. Tada se daje dijagnoza E66 – govori dr Obradović za “Blic”.

Sve više gojaznih u Srbiji

Prema podacima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, svaka peta osoba u Srbiji je gojazna, dok svaka treća ima prekomjernu tjelesnu masu.

– Nažalost, sve češće prilikom sistematskih pregleda ustanovljavamo da ljudi imaju dijagnozu E66. U Univerzitetsko-kliničkom centru Srbije (UKCS) godišnje se pregleda do 4.000 pacijenata zbog problema povezanih sa gojaznošću – kaže za  Obradović.

Gojaznost se definiše na sledeći način:

Normalna telesna težina: BMI do 25

Prekomjerna teljesna težina: BMI od 25 do 30

Gojaznost: BMI preko 30 (dijagnoza E66)

Uzroci i vrste gojaznosti

Prema riječima doktorke Obradović nezdrava ishrana je ključni faktor gojaznosti.

– Većina zaposlenih nema vremena za zdravu ishranu, i da pripremi zdrav obrok kod kuće i nerijetko se oslanja na pekarske proizvode i brzu hranu koji su puni mastima i ugljenim hidratima, što dodatno doprinosi prekomjernoj telesnoj težini. Mnogi ne planiraju ishranu unaprijed i ne nose zdrave obroke na posao. Manjak fizičke aktivnost je drugi veliki problem – objašnjava Obradović.

Ona je istakla da postoje različiti tipovi gojaznosti.

– Jedan je ginoidni (ženski) tip gojaznosti koji podrazumIjeva da se masne naslage pretežno u predijelu kukova i butina i stvaraju “oblik kruške”. Drugi je androidni (muški) tip gojaznosti koji podrazumjeva da masne naslage u predjelu stomaka, što je povezano sa povećanim rizikom za dijabetes, arteriosklerozu, hipertenziju, srčana oboljenja i moždani udar – upozorava Obradović.

Gojaznost i pridružene bolesti

Kako je objasnila, gojazne osobe imaju više vjerovatnoće da dobiju neke od pridruženih bolesti.

– Stručne analize ukazuju da je gojaznost direktno povezana sa više od 200 zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, hipertenziju i neka maligna oboljenja – objašnjava doktorka Biserka Obradović.

Dodatno navodi da “gojaznost značajno opterećuje koštano-zglobni sistem”.

– Osoba sa 20 kilograma viška nosi dodatni teret ekvivalentan nošenju vreće te iste težine tokom cijelog dana, što izaziva bolove i deformacije zglobova. Takođe, gojaznost doprinosi pojavi apneje (prekida disanja tokom sna), hrkanju, problemima sa probavom i hormonalnim poremećajima – kaže za Obradović.

Gojaznost i djeca

– Posebno je važno spriječiti gojaznost kod djece. Roditelji i bake i deke često misle da je dijete zdravo ako je “debeljuškasto”, ali višak kilograma u djetinjstvu može ostaviti trajne posljedice – upozorava ona.

Ona je navela primjer kako nepažnja i nezdrava ishrana mogu godinama da utiču na djecu.

Gojaznost i psihološki problemi

Pored fizičkih komplikacija, gojaznost može izazvati i ozbiljne psihološke probleme. Psihijatar-psihoterapeut dr Jelena Popović sa Klinike za psihijatriju UKCS upozorava da gojaznost može biti okidač za depresiju, anksioznost i poremećaje prilagođavanja.

– Gojaznost ne utiče samo na fizičko zdravlje već i na mentalno stanje pojedinca. Pacijenti se često suočavaju sa stigmatizacijom i narušenim samopouzdanjem, što može dovesti do ozbiljnih psiholoških posljedica – objašnjava dr Popović.

Bolesti koje se mogu javiti kod gojaznih osoba:

Hipertenzija (povišen krvni pritisak)

Bolesti krvnih sudova

Moždani udar i infarkt miokarda

Dijabetes (šećerna bolest)

Maligna oboljenja

Arterioskleroza

Kamen u žuči

Depresija

Anksioznost

Poremećaji prilagođavanja

Iako se gojaznost često definiše kao hronična bolest, ona se može liječiti uspješno.

– Gojaznost nije nepovratno stanje, ona se može liječiti, ali je ključ u pravilnoj ishrani i redovnoj fizičkoj aktivnosti. Kontrola tjelesne mase nije samo estetsko pitanje, već je od presudnog značaja za zdravlje. Postepeno i kontrolisano mršavljenje je najbolji način, uz savjet nutricioniste i prilagođenu fizičku aktivnost – kaže doktorka Obradović.

Liječenje gojaznosti zahtjeva multidisciplinarni pristup koji uključuje ljekare raznih specijalnosti.

Prof. dr Snežana Polovina, šef Ambulante za gojaznost UKCS, naglašava da se pacijentima ne savjetuje samoinicijativno uzimanje lIjekova za mršavljenje.

– Postoje jasno definisani kriterijumi za uvođenje medikamentozne terapije. Gojaznost je hronična bolest i zahtjeva doživotno liječenje pod nadzorom stručnjaka – istakla je dr Polovina.

Kada promjene loših životnih navika ne pomažu, a sve dijete odnosno medikamentozna terapija ne daju rezultat, o trošku države omogućeno je i hirurško liječenje.

– Najčešća procedura je takozvana slim gastrektomija ili sužavanje želuca, slijedi za njom čuveni baj pas, odnosno premošćavanje želuca. Rezultati se vide jako brzo, već poslije nekoliko mjeseci, poslije godinu dana dolaze do blizu normalne težine, pacijenti koji su bili na insulinu, nemaju potrebu da ga uzimaju, hirurgija daje brze i održive rezultate – objašnjava hirurg dr Ognjan Skrobić sa Klinike za digestivnu hirurgiju UKCS.

Kako spriječiti gojaznost:

– Pravilna ishrana sa kontrolisanim unosom kalorija

– Redovna fizička aktivnost

– Ograničavanje unosa slatkiša i prerađene hrane

– Smanjenje konzumacije alkohola (koji je visokokaloričan)

– Redovne kontrole kod ljekara i nutricioniste