Dansko istraživanje je pratilo više od 85.000 odraslih i otkrilo da ljudi sa indeksom tjelesne mase (BMI) ispod 18,5 (premalu tjelesnu težinu u odnosu na svoju visinu) imaju gotovo tri puta veću vjerovatnoću prerane smrti u poređenju sa osobama čiji je BMI između 22,5 i 24,9.
Najveći rizik od smrtnosti zabilježen je kod osoba sa najnižim i najvišim vrijednostima BMI, dok su oni sa BMI između 25 i 35 — iako formalno svrstani u kategoriju prekomjerne težine ili gojaznosti — pokazali sličan, pa čak i niži rizik u poređenju sa referentnom „zdravom“ grupom.
Kako se računa BMI?
BMI se računa tako što vaše kilograme podijelite sa vašom visinom.
Značajno povećan rizik primijećen je tek kod osoba sa BMI većim od 40.
Ovi nalazi dovode u pitanje tradicionalni raspon „zdravog“ BMI (18,5–24,9), jer su čak i oni sa BMI između 20 i 22,4 imali 27 odsto veći rizik od rane smrti od referentne grupe. Niska tjelesna težina često je povezana sa osnovnim bolestima, kao što su rak ili dijabetes tipa 1, a tijelo sa manjkom masti ima manje kapaciteta da se izbori sa bolešću.
Rezerva tjelesne masti može imati zaštitnu ulogu, naročito tokom bolesti ili terapija kao što je hemoterapija. Osobe sa više masti imaju veće šanse za oporavak jer telo koristi te rezerve za osnovne funkcije.
Koji indeks tjelesne mase je najzdraviji?
Studija takođe ukazuje da bi BMI raspon sa najmanjim rizikom od smrti mogao biti između 22,5 i 30, što bi značilo pomeranje „zdravog“ raspona naviše – potencijalno kao rezultat savremenog medicinskog napretka u liječenju bolesti povezanih sa težinom.
BMI je pojednostavljena i ograničena mera koja ne uzima u obzir raspodjelu tjelesne masti, kvalitet ishrane, životne navike, niti etničke razlike u tjelesnoj građi. Nastao je prije skoro dva vijeka na osnovu podataka bijelih evropskih muškaraca, zbog čega njegova primena na raznolike populacije može biti nepouzdana i potencijalno netačna.
Iako se i dalje koristi, BMI nije precizna mera zdravlja, i zdravstvene odluke zasnovane isključivo na njemu mogu biti nepravedne. Potrebne su preciznije i individualizovanije metode (poput skeniranja tijela, analiza krvi, procjene načina života), ali su one skuplje i složenije.
Zaključak
Pretjerana mršavost može biti ozbiljan rizik za zdravlje i životni vek, a umerena prekomerna težina ne mora nužno skratiti život. Ključno je razumeti da BMI nije apsolutna mjera zdravlja, već okvirni pokazatelj koji zahteva pažljivije tumačenje, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.