Mnogi ovu naviku smatraju sitnom i prolaznom, nečim što se dogodi usput i bez značaja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da učestalo grickanje obraza može biti znak ozbiljnijih emocionalnih i fizičkih problema, naročito kada preraste u svakodnevno ponašanje koje više ne možete da kontrolišete.
Iza ove naizgled male navike često stoje stres, anksioznost, unutrašnja napetost ili potreba za trenutnim olakšanjem. Kada postane hronična, može dovesti do bola, iritacija, ranica, infekcija i osjećaja stida zbog izgleda sluznice. Zato se na nju ne bi trebalo gledati olako.
Šta je hronično griženje obraza?
Uporno grickanje unutrašnjosti usne duplje poznato je kao morsicatio buccarum i spada u grupu tjelesno fokusiranih ponavljajućih ponašanja (BFRB – Body-Focused Repetitive Behaviours). U ovu grupu ulaze i čupanje kose, grickanje noktiju i kompulsivno grebanje kože.
Karakteristika BFRB ponašanja je da:osoba teško kontroliše impulsgrickanje donosi kratkotrajno olakšanjenavika može trajati godinamaposledice su vidljive i fizički i emocionalno
Procjene pokazuju da oko 750 ljudi na milion razvija hroničan oblik ove navike, mada se smatra da je broj veći jer se mnogi nikada ne jave ljekaru.
Koje vrste griženja obraza postoje?
Stručnjaci razlikuju pet oblika:
Povremeno, slučajno griženje
Dogodi se nenamjerno, obično tokom žvakanja, razgovora ili žurbe. Najčešće je bezopasno i izaziva samo male ranice.
Učestalo, ali nenamjerno griženje
Može ukazivati na problem sa zagrižajem ili položajem zuba. U ovim slučajevima stomatolog može preporučiti korekciju ili protezu.
Griženje tokom spavanja
Javlja se kod osoba koje škrguću zubima ili imaju napete vilice noću. Noćni štitnik štiti sluznicu od povreda.
Griženje iz navike
Polusvesno ponašanje koje se često javlja kada smo nervozni, dosadni ili zabrinuti. Uz prave tehnike može se zameniti bezopasnijom navikom.
BFRB – kompulsivno griženje
Najozbiljniji oblik. Osoba grize uprkos bolu i posledicama, a teško prestaje čak i kada to svjesno želi.
Zašto uopšte grizemo unutrašnju stranu obraza?
Najčešći razlozi su:
stres, anksioznost i emocionalna napetost
koncentracija ili zamišljenost
škrgutanje zubima tokom sna
nepravilnosti zagrižaja
potreba za senzornom stimulacijom
navika stečena u detinjstvu
Neki ljudi stalno grizu isto mesto koje postane hrapavo i iziritirano, što dodatno pojačava poriv i stvara začarani krug.
Povremeni ugrizi mogu nastati i zbog:
pričanja tokom jela
rasta umnjaka
kontaktnog sporta
loše postavljenih zubnih pomagala
Da li je griženje obraza vrsta “stimminga”?
Stimming označava radnje koje osoba koristi da bi se emocionalno smirila, fokusirala ili postigla određenu senzornu stimulaciju. Iako nije dovoljno istraženo, grickanje obraza često spada u ovu kategoriju, jer donosi kratkotrajno olakšanje unutrašnje napetosti.
Koje komplikacije može da izazove?
Dugotrajno griženje može dovesti do:
hronične upale sluznice
ranica, otoka i bolnih lezija
većeg rizika od infekcija
zadebljanja i ožiljaka
emocionalnih posledica poput stida i izbegavanja druženja
Da li griženje obraza povećava rizik od raka?
Prema istraživanjima, dugotrajno mehaničko nadraživanje (CMI) može oštetiti tkivo, ali samo po sebi ne uzrokuje rak usne duplje. Međutim, kod osoba kod kojih je rak već prisutan, nadraživanje može ubrzati njegovo napredovanje.
Kako prestati sa ovom navikom?
Najbolje rješenje zavisi od uzroka. Mogu pomoći:
žvakanje žvake gume kao zamena za impuls
hrskave, zdrave grickalice
više tečnosti
duboko disanje kada osjetite poriv
stiskanje antistres loptice
razgovor sa stomatologom ako postoji problem u zagrižaju
psihološka podrška kod kompulsivnih oblika
Najvažnije je da prepoznate da ova navika nije samo sitnica, već signal da vaše tijelo i um traže pažnju i promjenu, piše Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.