120/80 nije garancija: Pogledajte koliki je normalan pritisak u odnosu na godine

Godinama živite u uvjerenju da je 120/80 jedini dokaz da je vaš normalan pritisak ujedno i jedini garant da vam je srce sigurno. Ta čuvena cifra vas zapravo opasno zavarava. Dok evropski kardiolozi pale alarm tek na 140/90, Amerikanci crvenu liniju povlače znatno ranije.

Pravila su se promijenila, a jedna „sveta cifra“ za pritisak više ne postoji. U Srbiji svaka druga odrasla osoba već ima hipertenziju, a ljekarima u ordinacije masovno dolaze dvadesetogodišnjaci.

Zašto vas 120/80 zavarava

Farmacija i medicina su godinama prodavale broj 120/80 kao gornja granica poželjnog. Istina je uža od toga: to je idealna vrijednost, a ne jedina koja se broji kao zdrava. Vaš krvni pritisak u 35. godini i u 65. godini nema iste referentne tačke, jer se sa godinama mijenja elastičnost krvnih sudova. Zato kardiolozi procjenu prave prema vašim godinama, a ne po jednom broju iz udžbenika.

Koliki je normalan pritisak u odnosu na godine

Orijentacione prosječne vrednosti pomažu da se ne uplašite bez razloga, ali nisu dijagnoza. Evo grubog okvira koji koriste kao polaznu tačku:

20 do 30 godina: oko 120/75 do 125/80 mmHg

30 do 40 godina: oko 125/80 do 130/85 mmHg

40 do 50 godina: oko 130/85 do 135/85 mmHg

50 do 60 godina: oko 135/85 do 140/90 mmHg

preko 60 godina: do 140/90 mmHg, uz kontrolu ljekara

Ove brojke su orijentir, ne presuda. Ako vam aparat pokaže 138/88 u pedesetoj, to nije isti signal kao ista cifra u tridesetoj godini. Zato jedno mjerenje nikad ne odlučuje.

Gdje se Amerika i Evropa ne slažu

Amerika i Evropa se ovdje razilaze, i to nije sitnica. Američke preporuke iz 2017. godine hipertenziju prvog stepena vide već na 130-139/80-89 mmHg i tu savjetuju i lijekove. Evropski stručnjaci tu grupu ne guraju odmah na tablete, već traže promjenu navika. Kako objašnjava prof. dr Vesna Stojanov, internista kardiolog i klinički hipertenziolog, hipertenzija od 140/90 naviše liječi se i lijekovima i promjenom života.

Tihi problem koji ne boli dok ne udari

Najgore kod povišenog pritiska nije glavobolja. Najgora je tišina. U čak 95 odsto slučajeva uzrok ostaje nejasan. Bolest napada bez ijednog simptoma. Kad se tegobe ipak jave, ljudi prijavljuju potiljačnu glavobolju, zujanje u ušima, svjetlucanje pred očima ili pritisak u grudima.

Statistika surovo opominje. U 72 odsto slučajeva posljedica neliječene hipertenzije bude šlog. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije o hipertenziji, veliki broj obolelih ni ne zna da ima povišen pritisak.

Kako sami da izmjerite pravu sliku

Mjerite ujutru prije kafe i uveče, sjedeći, poslije pet minuta mirovanja. Ne oslanjajte se na jedan nalaz iz apoteke poslije trčanja do reda. Vodite mali dnevnik nedjelju dana i nosite ga ljekaru, jer prosek od sedam dana govori više od jednog broja. Ako vam se vrijednosti drže iznad granice za vaše godine, zakažite pregled umjesto da guglate simptome, prenosi Krstarica.