Mnogi je ne prepoznaju na vrijeme: Hronična upala može ozbiljno ugroziti zdravlje srca

Ona je prirodni odbrambeni odgovor imuniteta na iritacije, infekcije, povrede i toksine. Ljekari kažu da je upala korisna jer pomaže organizmu da se oporavi, ali ako traje duži vremenski period, može da postane štetna.

Hronična upala može doprinijeti oštećenju krvnih sudova i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, naročito kada je udružena sa dijabetesom, visokim krvnim pritiskom, pušenjem ili nezdravim životnim navikama.

Kakva je veza između hronične upale i zdravlja srca?

Dugotrajna upala može da izazove promjene na krvnim sudovima, dovede do taloženja naslaga unutar krvnih sudova i poveća rizik od razvoja srčanih oboljenja. Samo prisustvo upale ne znači nužno da će doći do bolesti srca, ali bitno je da obratimo pažnju na moguće rizike i tako sačuvamo zdravlje.

Na koji način hronična upala povećava rizik od srčanih oboljenja?

Hronična upala i bolesti srca direktno su u tijesnoj vezi jer upala djeluje na unutrašnju površinu krvnih sudova. Uslijed upale vremenom može da dođe do nakupljanja masnih naslaga u arterijama i ograničenog protoka krvi.

Kada se masne naslage oštete ili puknu, mogu da pokrenu proces stvaranja krvnih ugrušaka. Ako ugrušak blokira dotok krvi u srce, dolazi do srčanog udara. Ako se prekine ili značajno smanji protok krvi do mozga, može doći do moždanog udara, prenosi Continentalhospitals.com, zdravlje.kurir.rs.

Faktori povezani sa hroničnom upalom i kardiovaskularnim bolestima su:

Dijabetes: Povišen nivo šećera u krvi može oštetiti krvne sudove i izazvati upalu.

Visok krvni pritisak: Dugotrajno povišen pritisak oštećuje zidove arterija.

Prekomjerna tjelesna težina: Posebno masno tkivo u predelu stomaka doprinosi stvaranju supstanci koje podstiču upalu.

Pušenje: Hemikalije iz duvanskog dima štetno deluju na krvne sudove.

Nezdrava ishrana: Konzumiranje brze hrane i namirnica sa malo hranljivih vrednosti povećava rizik od različitih kardiovaskularnih problema.

Fizička neaktivnost: Nedostatak vježbanja povećava rizik od prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Kako da prepoznate hroničnu upalu?

Da li se hronična upala može dijagnostikovati samo na osnovu simptoma? Ne uvijek. Hronična upala često se razvija bez jasnih znakova upozorenja, a neki pacijenti osjećaju tegobe, iako nisu svjesni šta ih uzrokuje.

Neki od znakova koji mogu ukazivati na hroničnu upalu jesu: Stalni umor ili nedostatak energije. Dugotrajan bol ili ukočenost zglobova.

Učestali otoci ili osjećaj nelagodnosti.

Neočekivane promjene telesne težine.

Simptomi povezani sa nekim osnovnim zapaljenskim oboljenjem.

Ovi znaci nisu isključivo povezani sa upalom, već mogu imati različite uzroke. U većini slučajeva hronična upala nema specifične simptome koji bi jasno ukazivali na bolest srca.

Kako liječiti i sprečiti hronične upale?

Da li usvajanje zdravijih svakodnevnih navika može pomoći u smanjenju hronične upale i rizika od srčanih problema? Da.

Određene zdrave navike mogu pozitivno da utiču na mnoge faktore koji doprinose razvoju srčanih oboljenja. Zdrave navike mogu i smanjiti rizik od upale, iako nisu u potpunosti kadre da uklone sve uzroke.

Ljekari savjetuju da se zdravo hranimo. Jedite više voća i povrća, integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i zdravih masti. Preporučuje se najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedjeljno, uz prilagođavanje vježbanja individualnom zdravstvenom stanju.

Smanjenje viška masnog tkiva može da doprinese boljoj kontroli nivoa šećera u krvi. Prestanak upotrebe duvana pomaže u zaštiti krvnih sudova i smanjuje rizik od srčanih oboljenja.

Preporuka je da dovoljno spavamo. Kvalitetan san omogućava normalno funkcionisanje metabolizma. Kontrolišite postojeća zdravstvena stanja i stres. Nemojte uzimati protivupalne lekove ili suplemente bez prethodne konsultacije sa zdravstvenim radnikom.

Kako proveriti zdravlje srca?

Kako ljekar procjenjuje mogućnost upale koja utiče na srce i utvrđuje da li postoji kardiovaskularno oboljenje?

Ne postoji jedan test koji može da pruži odgovor na sva ova pitanja. Ljekar može uzeti u obzir vaše opšte zdravstveno stanje, životne navike, simptome i porodičnu istoriju bolesti.

U zavisnosti od zdravstvenog stanja i faktora rizika, mogu se sprovesti sledeće analize i pregledi: Analize krvi za određivanje triglicerida i holesterola. Mjerenje krvnog pritiska. Određivanje nivoa glukoze u krvi ili HbA1c test, kojim se procenjuje prosečan nivo šećera u krvi tokom prethodna dva do tri mjeseca. CRP test, kada je indikovan, radi procene prisustva upale u organizmu.

CRP (C-reaktivni protein) pokazatelj je upale. Međutim, povišena vrijednost CRP-a ne znači nužno da postoji koronarna bolest srca. CRP može biti povišen zbog infekcija ili drugih zapaljenskih oboljenja. Zato rezultate treba tumačiti u kontekstu ostalih nalaza i kliničke slike pacijenta.

Iako upala nije jedini uzrok srčanih oboljenja, prepoznavanje i kontrola povezanih faktora rizika mogu pomoći u zaštiti zdravlja srca.

Ako imate dugotrajne simptome ili faktore rizika kao što su povišen holesterol, dijabetes ili visok krvni pritisak, obratite se kardiologu radi odgovarajuće procijene i savjeta.