Bez obzira na godine, svako ko oboli od neke infekcije trebalo bi da dozvoli svom organizmu da se oporavi bar još pet do sedam dana nakon što prođu tegobe, apeluju stručnjaci.
Temperatura je ovih dana bila toplija za ovo doba godine, a nagle promjene vremena dovele su do pada imuniteta što je stvorilo savršene uslove za širenje infekcija. Zato su ambulante pune, a pacijenti se žale na različite tegobe.
Dr Biserka Obradović, u razgovoru za Telegraf objašnjava zašto je odmaranje ključno za oporavak, kako da razlikujete kovid od gripa i koliko dugo traje uporni post – virusni kašalj koji je sveprisutniji. Takođe, upozorava da ignorisanje ključnih simptoma i nedovoljan oporavak mogu dovesti do ozbiljnih sekundarnih infekcija.
Kovid soj, koji nazivaju ‘Frankenštajn’, izaziva hrapav, promukao glas, bol u mišićima i malaksalost. Ljudi se uglavnom slabo testiraju i dolaze nam tek kada dođe do neke sekundarne ili tercijarne infekcije. Mi, naravno, kroz laboratoriju vidimo da li je virus ili bakterija. Međutim, s obzirom na to da se ljudi ne žele testirati, mi na osnovu anamnestičkih podataka ne možemo reći da je grip, ali možemo reći da je oboljenje slično gripu. Kod gripa čovjek je malaksao, temperatura ide do 40 stepeni, osjeća se kao da ga je voz pregazio. Dok kod kovida imamo bol u leđima, bol u zglobovima i mišićima. Tako se anamnestički razlikuje kovid od gripa, ali još uvijek kod kovida imamo promjenu čula mirisa i ukusa, nekad i kod nekih i gubitak – kaže dr Obradović.
Ne haraju samo kovd i grip: Vrebaju i adenovirusi, stomačni virusi i bakterije
Doktorka Obradović upozorava da su u opticaju i druge velike grupe virusa koji dodatno opterećuju organizam, posebno kada je imunitet već narušen.
– Naravno, tu je još jedna velika grupa, ona adenovirusa, koji mogu da budu i respiratorni i stomačni. Tu su i noro i rota virusi, stomačni virusi. Ali i bakterije koje uvek čekaju u zasedi, kada padne imunitet, tako da imamo dosta i tih bakterijskih. Imamo i upale, gnojave angine, upale grla, bronhitise, upale pluća, tako da, jednostavno, ambulante su nam prepune – objašnjava doktorka.
Koliko dugo oporavak zaista traje?
Sve je više onih koji se žale na suv i iritirajući kašalj koji traje nedjeljama iako, kažu, da drugih simptoma nemaju. Doktorka detaljno objašnjava o čemu se tu radi i ističe da je najvažniji oporavak koji treba da traje i kada simptomi prođu, jer je to tako samo “naizgled”.
– Može da nastane kašalj kao bakterijska komplikacija ili komplikacija sinuzita, upala sinusa. Taj kašalj može da traje čak i do dva meseca. Isto tako, zbog pada imuniteta, može da se nadoveže i neki drugi virus ili bakterija. Kažu da mi imamo toliko virusa da bismo nedjeljno mogli da bolujemo od nekog novog virusa. U svakom slučaju, znači, kada dobijemo temperaturu, treba da ostanemo kod kuće i ne treba ići u kolektiv da ne bismo inficirali druge, ali i zbog toga što se zbog smanjenog imuniteta lako nadovezuju i druge sekundarne infekcije – objašnjava dr.
Kaže da je za grip karakteristično da se sastoji iz dve faze. Prva faza je gripozna koja dovodi do visoke temperature, kojavice, bola u grlu i velike malaksalosti. Druga faza, do koje dolazi zato što grip izaziva veliki pad imuniteta, te nastaje kada se ukrste virusne i bakterijske infekcije.
– Zato uvek treba odležati virusnu infekciju pet do sedam dana, da bismo pomogli svom organizmu da se oporavi, a ne kao što mnogi rade, kada krene virusna infekcija, odu u teretanu pa kažu: “Ja sam otišao u teretanu da bih se preznojio”, a tako je on je u stvari još više izmaltretirao organizam pa se teže oporavlja – ispričala je naša sagovornica i dodala da se u tim situacijama treba što više odmarati, odležati virus piti što više čajeva, jesti super i konzumirati što više tečnosti i jesti svježeg voća i povrća.
Nutricionistkinja dala ključne savjete
Nutricionistkinja Marina Boboš kaže da je za oporavak najvažniji odmor. Osim toga, u tim danima je najvažnije i šta unosimo u naš organizam i čime da ga “negujemo”.
Ukoliko se desi da dobijemo grip, za oporavak su najvažniji odmor i hidratacija. Tople supe i potaži će djelovati okrepljujuće na naš organizam. Naravno, namirnice pune vitamina C – agrumi, paprika su nezaobilazne. Voće koje je puno antioksidanasa, poput crvenog bobičastog voća i nara, takođe je korisno. Zatim treba uključiti lagana kuvana jela, koja se lako vare, kako ne bismo dodatno opteretili organizam. I naravno, poželjno je povećati unos namirnica sa protivupalnim (antiinflamatornim) svojstvima, poput đumbira, kurkume, maslinovog ulja, lanenih semenki i orašastih plodova – otkriva nutricionistkinja.
Čak i kada virus “pobjedimo” nije kraj. Našem organizmu treba mnogo duži oporavak nego što mislimo, pa je važno nastaviti sa takvom ishranom i u danima poslije bolesti.
– U periodu nakon bolesti važno je da oporavimo svoj organizam, što ćemo najlakše uraditi visokoproteinskom ishranom, bogatom nemasnim mesom, ribom, jajima i mahunarkama. Možemo uključiti i fermentisane mlečne proizvode, kao i što više svežeg voća i povrća – zaključila je Boboš.
Imajući u vidu ključne savjete koje su iznijele dr Obradović i dr Boboš odmor i ishrana su ključni u oporavku i borbi organizma sa virusima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.