Ona je u podcastu Zdravo sa Ivanom objasnila ko je u riziku, zašto je važan unos vode i podsjetila da treba voditi računa i ne praviti veliku temperaturnu razliku u zatvorenom prostoru u odnosu na spoljašnju temperaturu.
– Treba voditi računa kada je temperaturna razlika u pitanju, kada rashlađujemo prostoriju ne smije biti velike razlike u odnosu na spoljašnju, ono što je važno reći je i da ne treba spavati ispod klime. Takođe, ne smijemo da unosimo u organizam previše rashlađenu vodu, voda mora da bude na sobnoj temperaturi, hladna voda može da izazove spazam želuca, može da izazove mučnine, povraćanje, bolove u želucu – objasnila je dr Drašković.
Kako je dalje istakla, tokom ljetnjeg perioda javljaju se češće srčani udari, te je dobro biti na oprezu.
– Rizična grupa su stariji pacijenti, pacijenti koji su već oboljeli od nekih kardiovaskularnih oboljenja, dijabetičari, pacijenti koji su hipertoničari sa neregulisanim vrijednostima krvnog pritiska. Rizična grupa su i ljudi koji rade po visokim temperaturama i obavljaju težak fizički posao. Tu je i dehidratacija organizma, neunošenje dovoljne količine vode u organizam – objasnila je dr Drašković.
Sa širenjem krvnih sudova, organizam se bori time što kompenzuje taj mehanizam znojenjem, tada dolazi do gubitka elektrolita, natrijuma, kalijuma i magnezijuma iz našeg organizma.
– Krv postaje gušća, viskoznija, sklonija stvaranju ugrušaka, trombova, i samim tim povećan je rizik kako za moždani udar, tako i za srčani infarkt. Sa širenjem tih krvnih sudova isto dolazi do pada krvnog pritiska, pa se pacijenti osjećaju loše, osjećaju glavobolje, vrtoglavice, malaksalost. Sa gubitkom elektrolita dolazi do poremećaja u srčanom radu, kao i do aritmije. Uzimajte dovoljno tečnosti, redovno svoju terapiju i konsultujte svog ljekara da li je potrebno možda korigovarti dozu, naravno, izbjegavajte najtoplije dijelove dana – objasnila je dr Drašković u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Simptomi srčanog udara
Kada nastupi srčani udar najprije se javlja bol koja se javlja u sredogruđu i to najčešče prilikom neke fizičke aktivnosti, se dalje ka lijevoj ruci, u leđima, ali može se javiti i u vilici.
Kardiolog prof.dr Predrag Mitrović objasnio je kako izgleda kada prijeti srčani udar, i podsjeća da su neki simptomi potpuno nespecifični.
– Mogu se javiti simptomi kao što je bol u donjoj vilici, bol u leđima između lopatica, a onda obično ljudi pomisle na neki drugi mogući uzrok. Ako osjetimo bol u predjelu srca, ukoliko se on širi u lijevom ramenu, u lijevoj nadlaktici, a zatim u podlaktici, ili šaci, onda je potrebno javiti se ljekaru. Bitno je da obratimo pažnju ako su naši roditelji, brat ili sestra imali infarkt miokarda – objasnio je u podcastu Zdravo sa Ivanom profesor Mitrović.
Ljudi u četrdesetoj godini ne mogu i ne žele da prihvate da imaju neki zdravstveni problem, što se odnosi i na srčane bolesti, pojasnio je tada profesor Mitrović.
– Terapija se mora uzimati redovno, i u najvećem broju slučajeva u pitanju su lijekovi koji se uzimaju trajno, zato je važno javiti se karidologu na vrijeme, otkriti problem i otpočeti liječenje kako bi se bolest držala pod kontrolom – objasnio je poznati kardiolog, piše Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.