Frustracija je emocionalna reakcija na svakodnevni stres kod kuće, na poslu ili u odnosima. Uglavnom je kratkotrajna i prolazi sa promjenom situacije. Ipak, kada ciljevi i aspiracije ostanu neostvareni, ovaj osjećaj može da poprimi dugotrajniji karakter, što vremenom ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje i opšte blagostanje pojedinca.
Povremeni osjećaj stresa i frustracije predstavlja uobičajenu pojavu, ali je važno spriječiti da te emocije preuzmu kontrolu nad svakodnevnim životom. Kontrolisanjem sopstvenog odgovora na stresne situacije i frustraciju, moguće je umanjiti njihov negativan uticaj.
Znaci frustracije
Frustracija može da se manifestuje na različite načine, a ovi znaci mogu da se razlikuju od osobe do osobe. Uobičajeni znaci su:
Bes ili gubljenje strpljenja (kontrole),
Izbjegavanje ljudi koji izazivaju frustraciju,
Promjene u navikama u ishrani,
Osećaj iziritiranosti,
Osećaj anksioznosti ili napetosti,
Preplavljenost koja dovodi do odustajanja od zadataka,
Poremećaji spavanja ili promjene u obrascima spavanja,
Razdražljivost,
Upotreba alkohola, nikotina ili drugih supstanci radi suočavanja.
Uobičajeno je da ljudi izražavaju osjećaj frustracije kroz uzdisaje, mrštenje, lupkanje nogama ili izvode druge ponavljajuće pokrete tijela koji izražavaju njihova osećanja iziritiranosti i nezadovoljstva.
Šta uzrokuje frustraciju
Frustracija se često javlja kada ciljevi ili očekivanja nisu ispunjeni. Može da proistekne iz akcija ili napora koji ne donose željene rezultate.
Uobičajeni uzroci su:
Svakodnevne prepreke (sitni problemi)
Finansijski problemi
Interpersonalni konflikti
Izazovi u odnosima
Stresni svjetski događaji
Problemi povezani sa poslom
Unutrašnja naspram spoljašnje frustracije
Unutrašnja frustracija uključuje osećaj nezadovoljstva sobom, bilo da se radi o naporima ili ponašanju.
Spoljašnja frustracija uključuje izloženost stresu usljed nečega u spoljašnjem okruženju. Zaglavljivanje u saobraćaju kada se žuri na posao je jedan od primjera.
Efekti frustracije
Frustracija može da dovede do trenutnih osjećanja razdražljivosti i iziritiranosti, ali takođe može da ima dugotrajne efekte na zdravlje i dobrobit.
Istraživanja sugerišu da nakon frustrirajućih događaja ljudi mogu da dožive dugotrajne emocije poput bijesa, stresa, tuge i bjesnila.
Takođe može da doprinese:
Agresiji: Bijes ponekad može da dovede do agresije prema sebi ili drugima.
Depresiji: Tokom vremena, frustracija i razočaranje mogu da dovedu do tuge i depresije.
Lošem samopouzdanju: Frustracija može da smanji samopouzdanje, naročito ako su unutrašnji osećaji izvor iste.
Nezdravim ponašanjima: Nije neuobičajeno nositi se sa frustracijom kroz neadekvatna ponašanja poput upotrebe supstanci ili prejedanja, što može da našteti zdravlju.
Stres
Stres i frustracija su povezani – djeluju jedno na drugo. Stres može da uzrokuje frustraciju, a frustrirajuće situacije često generišu stres.
Stres može da učini čovjeka da reaguje na događaje koji ga inače ne bi uznemirili i smanji toleranciju na frustraciju.
Stres može da uzrokuje da se čovjek osjeća kao da nema resurse da prevaziđe izazove, a osjećaj nemogućnosti da se postignu svoji ciljevi je ključna komponenta frustracije.
Kako se nositi sa frustracijom
Sposobnost suočavanja sa frustracijom poznata je kao tolerancija na frustraciju. Posjedovanje visoke tolerancije na frustraciju ukazuje na to da osoba može uspješno da se nosi sa izazovima, dok niska tolerancija znači da može da se oseti uznemirenost i pri manjim neugodnostima.
Ako postoji niska tolerancija na frustraciju, postoje strategije koje mogu da se koriste da bi se poboljšao način na koji se reaguje. Traženje profesionalnog tretmana je takođe dobra opcija, posebno ako se doživljava neko osnovno stanje ili ako niska tolerancija izaziva negativne posljedice u životu, prenosi Blic.
Poboljšanje emocionalne inteligencije
Emocionalna inteligencija je povezana sa sposobnošću suočavanja sa frustracijom. Ona predstavlja kapacitet osobe da primijeti i procjeni emocije kod sebe i drugih, kao i sposobnost da reguliše način na koji izražava svoja osećanja.
Emocionalna inteligencija može da se poboljša tako što osoba može da:
iskontroliše sebe tokom trenutaka frustracije i čeka odgovarajući trenutak da se izrazi
praktikuje empatiju prema drugima, posebno prema ljudima koji teže da je frustriraju
pamti da su sve emocije prolazne, uključujući i frustraciju
primećuje svoja osjećanja kako bi mogla adekvatno da reaguje.
Skretanje misli
Fiksiranje na izvor frustracije zapravo može da pogorša osećanja. Privremeno skretanje misli može da da prostor osobi koji joj je potreban za procesuiranje. Savjetuje se odabir aktivnosti u kojima se uživa, poput vežbanja, bavljenja nečim kreativnim, slušanja muzike ili gledanja filma.
Međutim, važno je da skretanje misli ne postane obrazac izbjegavanja. Osoba bi trebalo na kraju da se vrati izvoru svoje frustracije i utvrdi postoje li strategije koje može da koristi za rješavanje problema.
Praktikovanje svjesne pažnje
Svjesna pažnja je praksa potpune i neosuđujuće svjesnosti sadašnjeg trenutka, primjećivanja prizora, zvukova i mirisa iz okruženja, kao i osjećanja i senzacija unutar sebe. Svjesna pažnja može da se praktikuje tokom dana .
Održavanje svjesnosti predstavlja ključnu komponentu u suočavanju sa frustracijom i stresom, budući da je prepoznavanje sopstvenih osećanja neophodan preduslov za preduzimanje koraka ka rešavanju problema. Svesna pažnja takođe podstiče stav prihvatanja umesto otpora ili osuđivanja, što pozitivno utiče na način reagovanja na frustraciju.
Tehnike opuštanja
U situacijama koje karakterišu manjak strpljenja, pojačana frustracija, veća emotivnost i smanjena sposobnost suočavanja sa stresom, postoji nekoliko metoda čijom primjenom može da se poboljša opšte stanje. Zajedno sa poboljšanjem tolerancije na frustraciju, upravljanje stresom je takođe važan deo održavanja zdravlja.
Zaustavljanje odgovora na stres u ranoj fazi može da pomogne da se reaguje smirenije, umjesto da se ponaša na način zbog koji bi izazvao kajanje.
Brzi eliminatori stresa, kao što su vežbe disanja ili progresivna mišićna relaksacija, na primjer, mogu da smire i pomognu osobi da se osjeća manje frustrirano i sposobnije da se nosi sa onim što dolazi. Pravovremena priprema brzih tehnika za eliminaciju stresa omogućava njihovu efikasnu primjenu u trenucima kada nastupi osećaj preplavljenosti.
Promjena stava
Doživljaj određene situacije kao stresne u velikoj meri zavisi od uobičajenih obrazaca razmišljanja i načina na koji se procesuiraju okolni svet i događaji. Na primer, oni koji vide stvari kao da su pod njihovom kontrolom teže da budu manje stresirani zbog onoga što im se dešava, jer vide da uvijek imaju opcije za promjenu.
Optimizam donosi zdravstvene koristi i može da dovede do poboljšanog osjećaja blagostanja. Razvijanje optimističnog pogleda i otpornog stanja uma može da pomogne u smanjenju osjećaja stresa i frustracije.
Promjena životnog stila
Konstantan osjećaj napetosti često ukazuje na potrebu za određenim životnim promjenama. Smanjenje broja obaveza, adekvatna briga o tijelu i uvođenje drugih zdravih navika u životni stil doprinose smanjenju ukupnog nivoa stresa, kao i većoj efikasnosti u suočavanju sa tekućim izazovima.
Dobra ishrana, pravilan san i redovno vježbanje mogu da učine čuda za nivoe stresa.
Odvajanje vremena za slobodne aktivnosti i kreativno izražavanje je takođe od vitalnog značaja.
Vrijeme za odmor nije samo luksuz, već neophodan aspekt uravnoteženog životnog stila. Kreativne aktivnosti mogu da budu oslobađajuće od stresa kako za umjetnike, tako i za one koji to nisu.
Oni koji redovno šetaju ili uživaju u drugim aktivnostima koje oslobađaju od stresa manje reaguju na specifične stresore koji se javljaju tokom dana.
Oslanjanje na društvenu podršku
Korisno je imati i olakšanje i podršku kroz deljenje svojih problema sa bliskim prijateljima, porodicom ili voljenima.
Iako nije zdravo stalno se žaliti, razgovor sa prijateljem od povjerenja o sopstvenim frustracijama s vremena na vrijeme, može da pomogne u procesuiranju onoga što se dešava i smišljanju rješenja.
U odsustvu osobe od povjerenja, koristan je odlazak kod terapeuta ili redovno pisanje dnevnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.