
Kako pomoći djetetu s ADHD-om da uradi domaću zadaću: Šest savjeta koji mogu smanjiti stres i svađe
Pisanje domaće zadaće za djecu s poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) može biti veliki izazov, čak i kada dobro razumiju školsko gradivo.

Pisanje domaće zadaće za djecu s poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) može biti veliki izazov, čak i kada dobro razumiju školsko gradivo.

Redovan doručak, dovoljno sna i fizička aktivnost povezani su sa takozvanom psihološkom fleksibilnošću, sposobnošću koja ljudima pomaže da se lakše nose sa stresnim situacijama.

Kada smo tužni, uznemireni ili pod stresom, često posežemo za hranom od koje očekujemo utjehu. Međutim, nije samo ukus ono što određuje naš izbor, već i sjećanje na osjećaj koji nam je određena namirnica ranije pružila.

Stalna napetost, brojne obaveze, nedovoljno sna i osjećaj da nikada nemamo vremena za odmor postali su svakodnevica mnogih ljudi. Kada stres dugo traje, može uticati na rad hormona, među kojima je i kortizol, poznat kao hormon stresa.

Mnogi vjeruju da je najnaporniji period života tinejdžersko doba zbog naglih promjena u tijelu, stresa u školi i prvih radnih iskustava, ili pak dvadesete godine, kada pokušavamo da stanemo na sopstvene noge.

Popodnevni umor, pad koncentracije i sve veći pritisak zbog poslovnih obaveza mnogima su poznati.

Tehnike koje roditelji koriste kako bi pomogli djeci da se izbore sa ljutnjom, frustracijom i snažnim emocijama mogu biti korisne i odraslima kada se suočavaju sa stresnim situacijama.

Stres je reakcija tijela na nepovoljne faktore iz životne sredine. On priprema tijelo na izazove i može da bude koristan kada je umeren i dobro kontrolisan.

Ključ za prekidanje ovog kruga je prepoznavanje uzroka pretjeranog razmišljanja i razlaganje cilja na manje korake

Redovni časovi plesa mogu vam pomoći da postignete mentalni balans, poboljšate koordinaciju i zdravlje.

Dnevni boravak je prostor stvoren za opuštanje i odmor nakon dugog dana, a shodno tome, korisno je da ga na kraju dana raspremite.

Prostor u kojem živimo svakodnevno šalje mozgu veliki broj vizuelnih i drugih nadražaja, pa nije čudno što izgled i organizacija doma mogu uticati i na to kako se osjećamo.

Hronični stres izazvan svakodnevnim životom može da prouzrokuje trajne strukturne promjene na srcu, naruši zdravlje i skrati životni vijek.

Roditelji se često zabrinu kada njihovo dijete dobro jede, ali ne dobija na težini kako se očekivalo. Iako su neka djeca prirodno manja ili rastu drugačijim tempom, uporno slabo dobijanje na težini ne treba ignorisati jer to može biti znak nečeg ozbiljnijeg.

Ako vas često muče glavobolja, iscrpljenost, loš san ili osjećaj da se teško možete koncentrisati, nije nužno riječ o nekoj bolesti.

Dnevni boravak je prostor stvoren za opuštanje i odmor nakon dugog dana, pa je korisno da ga na kraju dana raspremite.

Igra sa vašom mačkom nije samo zabavna, već može pomoći i da vaš omiljeni ljubimac bude srećan i zdrav.

Povremeno zaboravljanje ključeva, namirnica ili razloga zbog kojeg ste ušli u neku prostoriju sasvim je normalno.

U danima povećanog stresa, kada se s razlogom brinemo za svoje mentalno zdravlje, trebalo bi obratiti pažnju na to šta i kada jedemo. Saznajte kako ishrana utiče na raspoloženje.

Gužva na putu do posla, kafić u kojem su vam pogriješili narudžbu kafe, stresno jutro u kancelariji – zapitajte se koliko se puta požalite dok kazaljke na satu nisu stigle ni do podneva