Znamo da određene namirnice mogu imati negativan uticaj na naše fizičko zdravlje od viška kilograma do smanjenog nivoa energije. Međutim, često zaboravljamo da ono što jedemo može značajno uticati i na naše mentalno zdravlje.
Dakle, sljedeći put kada osjetite stres ili vam treba nešto da poboljšate raspoloženje, umjesto da posegnete za čokoladnim sladoledom, odaberite hranu koja pozitivno djeluje na um i tijelo.
Kako ishrana utiče na raspoloženje i mentalno zdravlje
–Hrana koju jedemo može imati ogroman uticaj na naše mentalno zdravlje – objašnjava Uxshely Carcamo, osnivačica The Food Therapy Clinic. – Naši izbori u ishrani utiču na biohemijske procese u tijelu, proizvodnju hormona, nivo šećera u krvi i upalne procese, a sve to direktno oblikuje naše raspoloženje i misli.-
Nutricionistkinja i učiteljica joge Ellie Clarke dodaje – Nutrijenti koje unosimo kroz ishranu ključni su za fiziološke procese u tijelu, od kojih su mnogi povezani s mentalnim zdravljem. Istraživanja su pokazala da loša ishrana može povećati rizik od depresije, lošeg raspoloženja, poremećaja pažnje i slabe koncentracije.-
Hrana koja smanjuje stres
Ako ste pod stresom i tražite način da poboljšate raspoloženje, možda će vam prva opcija biti šoljica kafe. Ipak, budite oprezni – kofein može pojačati anksioznost i poremetiti san. Umjesto toga, odaberite zeleni čaj, mača late ili late s kurkumom, koji mogu imati umirujuće i balansirajuće djelovanje.
Uxshely preporučuje ograničavanje unosa prostih šećera – onih koji se nalaze u slatkišima, kolačima, medu i voćnim sokovima. Ovi šećeri uzrokuju nagle oscilacije šećera u krvi, što može dovesti do naglih promjena raspoloženja i energije.
Umjesto toga, birajte ugljenehidrate sa sporim otpuštanjem energije, kao što su:
Integralne žitarice (smeđa riža, zobene pahuljice)
Batat
Integralni hljeb i tjestenina
Biljni proteini poput sočiva, tofua i tempeha ključni su za izgradnju neurotransmitera – hemijskih jedinjenja koja direktno utiču na raspoloženje, strah i san.
Serotonin i zdravlje crijeva
Serotonin, poznat kao „hormon sreće“, u najvećoj mjeri se proizvodi u crijevima. Zato je važno unositi vlakna i probiotike, koji podržavaju zdravlje crijevne flore.
Hrana bogata vlaknima:
Integralni hljeb
Smeđa riža
Sočivo
Banane
Povrće (brokula, špinat, mrkva)
Najbolji izvori probiotika i prebiotika:
Probiotici: jogurt bez šećera, kefir, kiseli kupus, tempeh
Prebiotici: bijeli luk, crveni luk, cikorija, zeleno lisnato povrće
Ellie upozorava da nedostatak vitamina B, kalcijuma i magnezijuma može negativno uticati na proizvodnju serotonina, što može izazvati simptome anksioznosti i depresije.
Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva) bogato je vitaminima B i magnezijumom.
Obogaćene žitarice dobar su izvor kalcijuma.
Citrusi i bobičasto voće pomažu u nadoknadi vitamina C, koji se troši pri visokom stresu.
Kako izbjeći padove energije?
Način života takođe igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Nedostatak sna, neredovni obroci i nepravilna ishrana mogu povećati stres i dovesti do oscilacija šećera u krvi, što uzrokuje česte želje za brzom hranom i šećerom.
Iako je lako posegnuti za čokoladom ili čipsom, takvi brzi izvori energije dovode do naglog pada šećera u krvi, što uzrokuje osjećaj umora i manjka motivacije.
Umjesto toga, birajte zdrave međuobroke poput:
Svježeg voća
Integralnog hljeba
Kuvanih jaja
Orašastih plodova i sjemenki
Zdrave prehrambene navike
Važno je ne samo šta jedemo, već i kako i kada jedemo. Postoje različita mišljenja o tome da li je bolje jesti redovno tokom dana ili u određenim vremenskim intervalima. Međutim, i Uxshely i Ellie preporučuju intuitivno jedenje, što znači slušanje signala gladi umjesto pridržavanja strogih pravila.
-Svaka osoba ima različite prehrambene potrebe. Nekima odgovara više manjih obroka tokom dana, dok drugima više prijaju tri konkretna obroka – objašnjava Ellie.
Ono što je najvažnije jeste da unosimo dovoljno energije i kvalitetnih nutrijenata, jer su oni ključni za:
Proizvodnju hormona povezanih s raspoloženjem
Regulaciju sna
Očuvanje energije i mentalne jasnoće
Kako ishrana utiče na raspoloženje: Fleksibilnost i balans su ključ
Cilj nije biti savršeno disciplinovan, već pronaći zdrav balans. Ellie savjetuje da se prema sebi odnosimo s razumijevanjem – Kada slušate svoje tijelo, iznenadićete se koliko vam ono jasno govori šta mu je potrebno. Ako ste iscrpljeni ili neraspoloženi, ponekad je najbolji lijek topla večera, malo deserta i rani odlazak na spavanje.-
Dakle, pravilna ishrana ne znači restrikciju, već prilagođavanje jelovnika svom tijelu i emocijama, prenosi ljepotaizdravlje.ba .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.