Od toga, 15 ljudi je izgubilo bitku od kovida, a troje njih od gripa, kaže profesor doktor Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Srpske.
– Kod nas je, do sada, najviše oboljelih bilo krajem januara i početkom februara. Ova sezona respiratornih infekcija našto je ranije počela, već u decembru, pa je, tako, najveći broj oboljelih prijavljen krajem protekle i početkom ove godine. Međutim, tri sedmice koje su iza nas, već pokazuju postepeno opadanje broja oboljelih. Doduše, tome je doprinio i raspust, pa ćemo, vjerovatno, imati još jedan manji porast broja oboljelih, početkom februara, ali ne očekujemo nikakvo značajne obolijevanje – kaže dr Rodić Vukmir u intervjuu za Srpskainfo.
Kakva je trenutna epidemiološka situacija u Srpskoj?
– Ona je očekivana, što podrazumijeva da svake godine u ovo doba najviše cirkulišu virusi koji su respiratornog karaktera. Respiratorne infekcije dijelimo u 3 grupe – akutne respiratorne infekcije i oboljenja slična gripu, koji se prijavljuju na primarnom nivou zdravstvene zaštite, te teške akutne respiratorne infekcije koje zahtijevaju hospitalizaciju i koje se prijavljuju od strane naših bolnica. Epidemiološka situacija kod nas, identična je situaciji u Evropi. Nemamo nikakvih posebnih karakteristika trenda obolijevanja, odnosno, bilježimo uobičajene cifre za ovo doba godine. Od početka sezone. U referentnoj laboratoriji Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za Svjetsku zdravstvenu organizaciju, detektovana su 24 slučaja gripa i 29 slučajeva kovid infekcije.
Koji su simptomi znak da je vrijeme za odlazak ljekaru?
Imamo dvije grupe ljudi, one koji će, na najmanji simptom, odmah da se jave ljekaru, iako se ti simptomi veoma lako i jednostavno mogu tretirati u kućnim uslovima. Naravno, ima i onih koji dugo odlažu odlazak ljekaru. Realno je da se ljekaru javi osoba koja ima visoku temperaturu nekoliko dana, koja se teško obara, ukoliko kašlje, osjeća se malaksalo… Na sam porast temperature i početak kašljanja, zaista nema potrebe odmah ići kod doktora, prije svega jer pacijent treba da se odmara, da uzima simptomatsku terapiju i da spriječi da svojim odlaskom zarazi one koji su u visokom riziku, a koji nisu mogli biti vakcinisani. Dakle, kad se jave teži simptomi, treba otići kod ljekara, sa maskom na licu, naravno.
Šta, u takvim situacijama, može da izazove komplikacije i ko je u posebnom riziku?
U posebnom riziku su, naravno, sve starije osobe, posebno hronični bolesnici, kod kojih infekcija virusom gripa može da pogorša njihovo osnovno oboljenje, recimo dijabetes. Tu su i osobe sa hematološkim, kardiovaskularnim, te bilo kojim metaboličkim oboljenjem. U riziku su, svakako, i trudnice, te mala djeca, pogotovo dojenčad. Zato, osobe koje sa njima žive u domaćinstvu ili koje brinu o njima, treba da obrate posebnu pažnju da ih ne zaraze. Bebe još nemaju stvoren imunitet i veoma teško se bori sa ovakvim infekcijama.
Ima li u Srpskoj „supergripa“?
„Supergrip“ je termin koji se koristi u javnosti kako bi se više naznačila važnost, odnosno promjena te genetske strukture virusa, u ovom slučaju virusa AH3. Nije nikakav „supergrip“ u smislu da odnosi živote ili da uzrokuje teške forme bolesti. Možda, malo više nego uobičajeni virus AH3… Tu se radi o jednoj subkladi K, koja je otkrivena sofisticiranim PCR metodama, znači dodatnim analizama samog virusa, njegovom podtipizacijom. Mi je nismo radili ovdje, jer nije bilo potrebe. Međutim, kada se otkrije, više se otkrije slučajno, zbog toga što se radi podudarnost vakcine koja se u sezoni daje, sa cirkulišućim virusom u populaciji Evrope u toj sezoni.
Kakvi su simptomi „supergripa“?
– On može izazvati nešto teže simptome kod pomenutih rizičnih grupa, koje mogu da imaju malo teže forme bolesti ili da bolest nešto duže traje. Podaci iz Evrope koje pratimo, pokazuju da je obolijevanje od „supergripa“ u velikom opadanju.
Na koji način možemo da preveniramo teže kliničke slike gripa?
Vakcinacija je najvažnija mjera prevencije svake zarazne bolesti, za koju postoji vakcina. Vakcinacija protiv gripa se sprovodi preko 60-70 godina, što znači da je to jedna od najstarijih vakcina koju imamo. Nju mogu da prime djeca od 6 mjeseci, pa svi ostali, redom. Ona pruža zaštitu od 3, odnosno 4 soja koji cirkulišu u toj sezoni. To je važno napomenuti, jer ne postoji unakrsni imunitet.
Šta to, praktično, znači?
To znači da, ako obolite od jednog soja, recimo H3, a H1 takođe cirkuliše, postoji šansa da dobijete i drugi grip. Tačnije, da u jednoj sezoni grip dobijete dva puta. To je potpuno moguće i veoma često. Međutim, kada se vakcinišete, vaš organizam stvara antitijela na sve sojeve koji se nalaze u vakcini, znači dva A i dva B soja. Imunitet koji se stvara, stvara se na sve sojeve odjednom. Čak i ako obole, osobe koje su vakcinisane mogu imati jednu blagu formu bolesti. Često i ne znaju da imaju grip, nego misle da je u pitanju neka prehlada. To je posebno važno za hronične bolesnike, te za trudnice koje 50% češće završavaju na bolničkom liječenju, ako obole od gripa.
Koje su druge mjere prevencije?
Možda zvuči banalno, ali zaista je tako – što češće pranje ruku toplom vodom i sapunom, često provjetravanje prostorija, čišćenje, i to više puta dnevno, radnih površina, pogotovo u zdravstvenim, školskim i predškolskim ustanovama, ali i u domaćinstvima. Kada kijamo i kašljemo, to treba da radimo u maramicu ili u rukav. Ko je prehlađen ne treba da ide u posjete u bolnicu. Nije dovoljno popiti paracetamol i spustiti temperaturu, jer ta osoba je i dalje zarazna. Treba izbjegavati veće skupove, na kojima se možete zaraziti ili zaraziti druge, ako ste nosioci virusa. Znači, briga o nama je jedno, ali je i briga o drugima veoma važna.
Osim gripa, koji su još virusi oko nas?
Kad je riječ o gripu, svake godine, otprilike, cirkulišu 3 tipa, dva A i jedan B… Tu je i korona virus, koji je prisutan i koji je postao sezonski virus. On će tu biti i ostati… Bio je i prije, samo u drugoj formi. Imamo i respiratorni sincicijalni virus koji posebno pogađa malu djecu i starije osobe. Ljudi u zreloj dobi rjeđe obolijevaju i rjeđe imaju posljedice ovakve infekcije. Čak i ne znaju da su zaražene. S druge srane, male bebe, pogotovo novorođenčad, u izuzetno visokom su riziku obolijevanja od ovog virusa. Tu su i mnoge drugi virusi, adenovirusi, rinovirusi. Svi oni cirkulišu tokom zimskih mjeseci i mogu da dovedu do sličnih simptoma kao gripa.
Postoji li neka specijalna terapija?
Svima im je zajedničko to, što za njih ne postoji neka posebna terapija. Testiranje na takve viruse nema značaja u nekoj velikoj mjeri, osim kada je, na primjer, osoba hospitalizovana, pa da se vidi dalji tok liječenja. Takođe, testiranje na primarnom nivou ili u kućnim uslovima, zaista, nema nikakvog smisla, jer su mjere prevencije jednake. Terapija je isključivo simptomatska. Dakle, antivirusna terapija u ovom slučaju ne postoji i ne daje se.
Koliko je važno jačati imuni sistem?
Svakako je dobro jačati imuni sistem. Međutim, na jedan dio ovog sistema ne možemo uticati, jer je to naša genetska predispozicija, genetska matrica našeg organizma koja nam daje jednu otpornost, ne samo na respiratorne virusa, nego i na mnoge druge. Zato, imate osobe koje su imale kovid, a nisu ni znale da ga imaju, dok imate osobe koje su iz punog zdravlja, nažalost, imale smrtni ishod nakon tako teške infekcije.
Šta je sa uzimanjem preparata?
Jačanjem imuniteta kroz neke prirodne metode, može se našto postići. Međutim, nije naučno dokazano da ćete, ako uzimate određene preparate, pojačati imunitet. Svakako, preparatima iz prirode od meda, propolisa, određenih biljaka, sigurno da možemo pojačati imuni sistem. Što se tiče vitamina C, kako bismo ojačali naš imuni sistem, tek nakon dugog niza sedmica možemo popuniti depoe ovog vitamina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.