Dr Zvjezdana Zečević, specijalista plastično-rekonstruktivne i estetske hirurgije u UKC Srpske, naglašava da se ideal ljepote prilagođava vremenu u kojem živimo.
– On je i društveno uslovljen, a u današnje vrijeme pogotovo je uslovljen kulturološkim aspektima. Standardi ljepote se faktički jesu promijenili, u smislu da se danas sve idealizuje. Teži se savršenstvu, odnosno, postizanju savršenih proporcija lica i tijela. I svi estetski tretmani koje pacijenti izvode, izvode se u skladu sa tim protokolima. Tačnije, pacijenti žele da izgledaju što savršenije i ti rituali su, zapravo, postali dio svakodnevne životne rutine i brige o sebi – ističe dr Zečević.
Da li to neko savršenstvo i dalje podrazumijeva prćaste nosiće, velike grudi, pune usne?
Ne. U trendu više nisu te predimenzionirane usne, kao što je nekad bilo, pretjerano velike grudi i slično. Danas je poenta da se postigne sklad u svemu, da se postigne sklad fizionomije lica i tijela.
Kada je pravo vrijeme da se krene sa estetskim zahvatima?
Najprije moramo napraviti razliku između estetske i plastične hirurgije. Pojam estetske hirurgije odnosi se na poboljšanje fizičkog izgleda, odnosno na estetsku korekciju lica i tijela. A kad govorimo o plastičnoj hirurgiji, onda mislimo na rekonstruktivnu hirurgiju, u kojoj se rješavaju neke urođene anomalije i stečene problematike.
Kad je riječ o estetskoj hirurgiji, neke korekcije bi trebalo da se urade u ranijem životnom dobu, kao što su urođene anomalije, na primjer urođeni rascjep nepca, i njih bi trebalo uraditi do četvrte godine života. S druge strane, klempave uši djeci bi trebalo operisati do polaska u školu, s obzirom na to da su djeca koja imaju ovaj problem, vrlo često izložena neprikladnim komentarima od strane svojih vršnjaka, što im stvara emocionalnu tjeskobu i napetost.
Koja je donja starosna granica za ostale estetske intervencije?
Operaciju nosa možemo da izvodimo od 16. do 18. godine života. A od 18. godine života, tu su sve ostale estetske intervencije koje, na prvom mjestu, podrazumijevaju augmentaciju grudi, liposukciju, odnosno uklanjanje viška masnog tkiva, abdominoplastiku ili uklanjanje viška kože kao posljedicu, na primjer, pretjeranog gubitka tjelesne težine
Takođe, ne treba da zanemarimo neinvazivne antiejdžing procedure koje su nehirurške i koje su danas jako popularne. Riječ je o tretmanu kojem podjednako pribjegavaju i žene i muškarci. To je tretman hijaluronskim filerima, botoksom, kojim se reoblikuje lice, pospješuje volumen, tonus, neka naša mimična muskulatura. Tu je i tretman mezoterapijskim koktelima, PRP tretmani krvnom plazmom obogaćenom našim vlastitim trombocitima, faktorima rasta, zatim laserski tretmani podmlađivanja, tretman lipolize različitim preparatima koji isto podstiču selektivno uklanjanje masnih jastučića. I, naravno, biorevitalizacija koja nam je, zapravo, danas i najneinvazivnija, a kojoj pribjegavaju žene pogotovo između 35 i 45 godina. Ona podrazumijeva dubinsku hidrataciju lica sa različnim preparatima koji su nam danas u ponudi.
Šta najčešće je u izgledu smeta mlađim ljudima, a šta onima srednje životne dobi i starijima?
Kad govorimo o mlađoj populaciji, na prvom mjestu su klempave uši i to je najveći problem do polaska u školu. Slijede estetske operacije nosa, a kod starijih ljudi danas je najaktuelniji mommy makeover, za koji kažemo da je vraćanje u neko prvobitno stanje. Naime, žene se, obično poslije završene reproduktivne faze i procesa rađenja, odlučuju za jednu kompletnu reparaciju tijela koja uglavnom podrazumijeva uvećanje ili smanjenje grudi, zatezanje u smislu liposukcije, abdominoplastike, odnosno uklanjanja viška masnog tkiva sa regije stomaka, bedara, prepona. Time one poboljšavaju svoj fizički izgled.
Da li su i muškarci zainteresovani za usluge estetske hirurgije?
Naglasila bih da pomenute estetske korekcija nisu rezervisane isključivo za žensku populaciju. Danas su i muškarci u jako velikom broju pacijenti i oni se, najčešće, interesuju za operaciju ginekomastije, odnosno smanjenje uvećanih muških grudi.
Muškarci tražite i blefaroplastiku, a to je operacija zatezanja kapaka, te transplantaciju kose i operaciju nosa.
Zašto se pacijenti podvrgavaju estetskim zahvatima?
Cilj je da poboljšaju svoj fizički izgled, jer tako podižu i vlastito samopouzdanje. Kad pacijent dođe u našu zdravstvenu ustanovu, prvo i osnovno je obaviti informativni razgovor sa njim. Kroz taj razgovor, doktor će vidjeti da li je problem njegove emocionalne tjeskobe, zapravo, neki stresan događaj u životu ili pacijent zaista želi da napravi neku estetsku korekciju. Dakle, kada se obavi informativni razgovor ili eventualno napravi neki psihološki profil ličnosti koji će odraditi psiholog, ako je to potrebno, tek tada hirurg biva načisto s tim da li je pacijent, zaista, pravi kandidat za estetsku proceduru ili nije.
Kada pacijent nije pravi kandidat za estetsku proceduru?
Kada ima nerealne zahtjeve. To podrazumijeva da pacijent, na primjer, donese fotografiju neke poznate ličnosti i traži da liči na tu osobu. Naime, svi mi smo specifične jedinke i takve zahtjeve smatramo nerealnim. U slučaju da pacijent ima nerealan zahtjev i nerealna očekivanja, ljekar je dužan da ga odbije, u skladu sa medicinskim postulatima, načelima i kodeksima struke.
Koliko su česti ti nerealni zahtjevi i na koga pacijenti, konkretno, žele da liče?
Uglavnom žele da liče na neku svoju omiljenu javnu ličnost. Ponavljam, ljekar već u razgovoru sa pacijentom može da zaključi da li se radi o nerealnim zahtjevima, odnosno nerealnim očekivanjima i kako da ih izbjegne.
Koliko često se dešava da neko, nakon prvog estetskog zahvata, želi da na svom izgledu koriguje i mnoge druge stvari?
I to se dešava relativno često, ali ljekar je taj koji zna u kom vremenskom periodu se radi ponavljanje određenih procedura. Pa tako, taj rez, zapravo, pravi plastični hirurg koji odlučuje kada je vrijeme za novi estetski zahvat.
Kad je riječ o estetskim zahvatima, uglavnom mislimo na konačni rezultat. Koliko je važna preoperativna priprema?
Iako je jako bitna, ona se često zanemaruje. Kada govorimo o estetskoj hirurgiji, i o plastičnoj, naravno, na prvom mjestu svakako moramo uzeti u obzir da su pacijenti koji žele da se podvrgnu estetskim zahvatima, uglavnom zdrave osobe. Međutim, to nije uvijek tako. Naime, ako se pacijenti odluče za estetsku intervenciju poslije 45. godine, u zavisnosti od komorbiditeta, odnosno oboljenja koje nose za života, svakako treba uraditi preoperativnu obradu. Ona bi podrazumijevala osnovni laboratorijski nalaze, EKG, RTG srca i pluća. Nakon toga, anesteziolog je taj koji procjenjuje opšte stanje i kondicionu spremnost pacijenta i on daje dozvolu za operaciju.
Koje su sve estetske intervencije izvode u UKC i kako se te usluge tretiraju u pogledu cijene?
U UKC Srpske radi se uvećanje i smanjenje grudi, rinoplastika, liposukcija, abdominoplastika. Radi se revizija ožiljaka i blefaroplastika koja je najčešća operacija u UKC. Jako je bitno naglasiti da se estetske intervencije kod nas tako i tretiraju, odnosno, da, kao komercijalne usluge, imaju svoj cjenovnik. Taj cjenovnik se ne razlikuje od cjenovnika u svim privatnim ustanovama u regionu. Nažalost, pacijenti moraju da znaju da se te operacije tretiraju kao estetske, odnosno, da se naplaćaju i da ne mogu da se rade na uputnicu.
Estetske operacije nekad su bile statusni simbol, kakva je situacija danas?
To se promijenilo. Danas je, zapravo, društveno neprihvatljivo da imate neki estetski nedostatak, odnosno, da ne izgledate lijepo. Standardi ljepote nalažu te idealne proporcije lica i tijela, savršenstva kojem se, nažalost, teži, a ništa savršeno nije. Težnja je u tome da se postigne sklad u svemu, umjerenost u svemu. Nekad su estetske intervencije bile simbol statusa i prestiža, a danas su dostupne svima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.