Čitanje, vrtlarstvo, pečenje kolača ili pletenje koriste i kada se njima bavimo sami, objasnila je psihologinja i istraživačica MaryCatherine McDonald.
– Kada smo pod stresom, mnogo krvi i električne aktivnosti odlazi u centar straha u mozgu, koji onda ostatku tijela šalje signale da smo u opasnosti – kaže McDonald.
To povećava hormone stresa, anksioznost i upale. Hobiji, prema njenim riječima, snažno angažuju prefrontalni korteks, pa se aktivnost odvlači od centra straha, koji tada prestaje slati signale za uzbunu.
– Kada se bavimo hobijima, doslovno prespajamo mozak – ističe ona.
Psihologinja dr. Natasha Thapar-Olmos kaže da postoje vrlo jaki dokazi da podržavajući društveni odnosi poboljšavaju zdravlje jer utiču na hormone, regulišu parasimpatički nervni sistem i smanjuju upale. Spoj hobija i druženja, prema njenim riječima, objedinjuje koristi obje aktivnosti: niži kortizol, više dopamina i više pozitivnih emocija, piše Real Simple.
McDonald dodaje da zajednički hobi skida pritisak sa socijalizacije. U klubu čitatelja, naprimjer, ne morate smišljati teme za razgovor jer odmah možete pričati o knjizi. Thapar-Olmos naglašava da nije nužno ni mnogo razgovarati.
– Samo boravak u istom prostoru s drugima koji uživaju u istoj aktivnosti može dodati koristi samog hobija – kaže ona.
Važnija je dosljednost od učestalosti, pa nema potrebe za tačnim brojem susreta sedmično, nego treba redovno, kroz duži period, provoditi vrijeme s drugima.
Za početnike Thapar-Olmos preporučuje jednokratnu radionicu ili pridruživanje prijatelju koji već ima hobi, naprimjer partiji tenisa ili slikanju akvarelom, uz savjet da zaboravite na perfekcionizam. McDonald predlaže i obrnuto: u ono što već radite sami, poput planinarenja ili kuhanja, uključite prijatelja, piše Klix.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.