Savjeti doktora

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Može li osoba sa disautonomijom razviti depersonalizaciju ili derealizaciju?

Da li osoba koja ima disautonomiju, potvrđena dijagnoza, zbog iste može razviti depersonalizaciju i/ili derealizaciju?

građani u gospodskoj ulici
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Odgovor:

Poštovani,

Pitate da li disautonomija može dovesti do depersonalizacije i derealizacije. To su stanja u kojima osoba osjeća da je „udaljena od sebe“ (depersonalizacija) ili da je okolina „nestvarna“ (derealizacija).

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Veza disautonomije i tih simptoma

Disautonomija znači poremećaj u funkcionisanju autonomnog nervnog sistema, koji upravlja disanjem, radom srca, znojenjem i krvnim pritiskom. Kada taj sistem radi nestabilno, često se javljaju simptomi poput ubrzanog pulsa, vrtoglavice, preznojavanja, umora.

Ove fizičke promjene mogu biti toliko izražene da mozak reaguje osjećajem odvojenosti od tijela ili stvarnosti. To nije „opasno“ u smislu da će izazvati oštećenje mozga, ali može biti vrlo neugodno i zastrašujuće.

Studije u zadnjih nekoliko godina pokazuju da kod osoba s posturalnim ortostatskim tahikardnim sindromom (POTS), koji je jedan oblik disautonomije, značajan broj pacijenata prijavljuje simptome anksioznosti, panike, a kod dijela njih i epizode depersonalizacije/derealizacije.

Procjene govore da i do trećina pacijenata s težim oblicima POTS-a navodi epizode tog tipa. Razlog je kombinacija fiziološkog stresa (brze promjene pulsa, pritiska) i psihološke reakcije na te simptome.

Šta se preporučuje

Ove simptome svakako treba prijaviti ljekaru, najbolje neurologu i psihijatru, jer se može procijeniti da li je u pitanju samo reakcija na disautonomiju ili postoji i pridružena anksioznost/depresija.

Psihoterapija (posebno kognitivno-bihevioralna) i, po potrebi, medikamentozna podrška mogu znatno smanjiti depersonalizacione simptome.

Regulacija disautonomije (unos tečnosti i soli, odgovarajući lijekovi ako su preporučeni, izbjegavanje naglih promjena položaja) takođe doprinosi smanjenju epizoda.

Dakle, da — disautonomija može biti povezana s pojavom depersonalizacije i derealizacije,ali to nije neuobičajeno niti opasno po život. Uz pravi pristup i liječenje, ti simptomi semogu ublažiti.

Srdačno,mr sci dr med Aleksandar Pejić

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.