Kako da ZAŠTITE MOZAK i sačuvate pamćenje: Gubitak vida i visok holesterol novi faktori rizika za demenciju

Briga o vašem fizičkom zdravlju i bavljenje mentalno stimulativnim aktivnostima tokom srednjih godina i kasnije može smanjiti rizik od demencije, izvještava Everyday Health.

Prema izvještaju, rješavanje 14 modifikovanih faktora rizika, koji sada uključuju gubitak vida i visok holesterol, moglo bi odložiti ili spriječiti 45 procenata slučajeva demencije u cjelini – čak i kod ljudi sa visokim genetskim rizikom za demenciju.

Izvještaj Lanset komisije iz 2024. godine, koji je napisalo 27 vodećih svjetskih stručnjaka za demenciju, poziva zdravstvene zvaničnike i javnost da preduzmu mjere kako bi smanjili ove specifične sprečive rizike počevši od detinjstva pa sve do kraja života.

– Neki ljudi će i dalje razvijati demenciju, ali ako preduzmu korake da smanje ove rizike, trebalo bi da žive duže i zdravije i da ostanu bez demencije isto toliko dugo. Nikada nije ni prerano ni prekasno za djelovanje – rekla je glavna autorka dr med. Džil Livingston, profesorka gerijatrijske psihijatrije na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Sprečavanje direktnih fizičkih prijetnji po mentalno zdravlje

Izvještaj časopisa „Lanset“ identifikuje ovih 14 modifikovanih faktora rizika za demenciju:visok krvni pritisak

dijabetes

gojaznost

fizička neaktivnost

konzumiranje previše alkohola

pušenje

traumatska povreda mozga

gubitak sluha

izloženost zagađenju vazduha

depresija

socijalna izolacija

niži nivo obrazovanja

gubitak vida

visok LDL holesterol

Fizički faktori rizika kao što su visok krvni pritisak, dijabetes, gojaznost i fizička neaktivnost mogu dovesti do suženja ili začepljenja arterija koje smanjuju protok krvi u mozgu, a moždanim ćelijama je potreban stalni dotok krvi i kiseonika da bi pravilno funkcionisale.

Previše konzumiranja alkohola i pušenja takođe može doprinijeti srčanim oboljenjima i biti toksično za moždane ćelije, uzrokujući njihovu smrt. Još jedan faktor rizika koji direktno utiče na mentalne sposobnosti je traumatska povreda mozga, koja remeti funkciju mozga.

Visok holesterol i gubitak vida mogu doprinijeti riziku od demencije

Nove smjernice sada dodaju visok holesterol u srednjim godinama (od oko 40 godina) na listu faktora rizika koji se mogu promeniti. Panel Lanseta procijenjuje da se sedam procenata slučajeva demencije može pripisati ovom „lošem“ holesterolu, koji dovodi do nakupljanja holesterola u arterijama.

Kada je ova lista posljednji put ažurirana, pre četiri godine, nije bilo dovoljno dokaza koji bi ukazali na LDL holesterol kao mogući faktor rizika, prema rečima dr Livingstona. Od tada, „novi ubjedljivi dokazi“ su otkrili da LDL holesterol povećava šanse za kognitivni pad.

Iako su problemi sa sluhom već bili na listi rizika od demencije, gubitak vida je dodat u ovom nedavnom ažuriranju. Pad ovih senzornih funkcija je čest kako starimo i može dovesti do konfuzije i problema sa obradom informacija i svakodnevnom percepcijom.

Izveštaj Lanseta je otkrio da se dva procenta slučajeva demencije može pripisati neliječenom gubitku vida u kasnijem životu.

Zagađenje vazduha, depresija, usamljenost i niži nivo obrazovanja

Zagađenje vazduha povezano je sa srčanim oboljenjima, što zauzvrat može povećati vjerovatnoću kognitivnog oštećenja. Pojedinci mogu imati malo kontrole nad svojom izloženošću zagađenju vazduha, tako da je ovaj rizik teško smanjiti. Međutim, istraživači sugerišu da postoje neke individualne akcije koje ljudi mogu preduzeti, kao što je nekorišćenje peći na drva ili ugalj i izbegavanje boravka na otvorenom u vremenima kada je kvalitet vazduha najgori.

Depresija i socijalna izolacija takođe mogu doprinijeti demenciji jer mogu dovesti do promena u zdravlju i ponašanju koje povećavaju rizik od demencije, kao što su fizička neaktivnost, loša ishrana, veća konzumacija alkohola, manje sna i nedostatak mentalne stimulacije i angažovanja.

Iako veza između demencije i obrazovanja možda nije toliko očigledna u poređenju sa drugim faktorima rizika, panel Lanseta napominje da je kvalitet obrazovanja u ranom životu povezan sa otpornošću mozga.

– Ljudi sa višim i boljim obrazovanjem imaju jači, fleksibilniji skup neuronskih veza na koje se mogu osloniti ako ikada razviju bolest mozga koja može izazvati demenciju. Druga dobra vest u ovom ažuriranju je da se obrazovanje prepoznaje kao uticajno i u kasnijem životu. To znači da ljudi u 30-im i 60-im godinama takođe mogu videti značajne koristi od celoživotnog učenja. Pohađajte kurs, naučite jezik, bavite se izazovnim hobijem ili istražite istoriju zemlje pre nego što putujete – kaže dr Džesika Koldvel, direktorka Centra za prevenciju Alchajmerove bolesti kod žena u Klivlendskoj klinici.

Kako smanjiti rizik od demencije?

Iako ljudi mogu preduzeti efikasne korake da spriječe mentalno opadanje u bilo kom uzrastu, Livingston upozorava da sada postoje jači dokazi da je duže izlaganje riziku štetnije. Ona naglašava da razvijanje zdravih navika u djetinjstvu – kao što su redovno vežbanje i zdrava ishrana kako bi se izbjegla gojaznost – može postaviti temelje za ponašanja kasnije u životu koja mogu obuzdati rizike od demencije.

Novi izvještaj Lanseta daje nekoliko predloga koji pomažu da se izbegnu opasnosti od demencije, uključujući:

Obezbedite svojoj djeci kvalitetno obrazovanje i budite kognitivno aktivni u srednjim godinama.

Omogućite slušne aparate svim ljudima sa gubitkom sluha i smanjite izloženost štetnoj buci.

Otkrijte i liječite visok LDL holesterol u srednjim godinama, počevši od 40. godine.

Omogućite skrining i liječenje oštećenja vida svima.

Efikasno liječite depresiju.

Nosite kacige i zaštitu za glavu u kontaktnim sportovima i na biciklima.

Dajte prioritet podržavajućim okruženjima u zajednici i stanovanju kako biste povećali društveni kontakt.

Smanjite izloženost zagađenju vazduha strogim strategijama za čist vazduh.

Proširite mjere za smanjenje pušenja, kao što su kontrola cijena, povećanje minimalne starosne granice za kupovinu i zabrane pušenja, prenosi miss7zdrava.24sata.hr.

Smanjite sadržaj šećera i soli u hrani koja se prodaje u prodavnicama i restoranima.

– Svi možemo preduzeti korake dok smo mladi ili u srednjim godinama kako bismo povećali svoje šanse za dobro starenje – rekao je dr Kaldvel, koji nije bio član Lanset komisije.