Nova studija objavljena u časopisu Journal of Sport and Health Science pokazuje da vježbanje može smanjiti biomarker starosti mozga zasnovan na MRI snimcima, što ukazuje na potencijalnu ulogu fizičke aktivnosti u očuvanju zdravlja mozga mnogo prije starosti.
Iako se kognitivni pad i neurodegenerativne bolesti najčešće ispoljavaju kasnije u životu, procesi koji do njih vode započinju znatno ranije, a životni stil, posebno nivo fizičke aktivnosti, ima važnu ulogu u njihovom oblikovanju.
Vježbanje smanjuje starost mozga
U randomizovanom kliničkom ispitivanju učestvovalo je 130 relativno zdravih, ali fizički neaktivnih osoba starosti od 26 do 58 godina. Učesnici su tokom 12 mjeseci ili pratili program aerobnih vježbi umjerenog do visokog intenziteta u trajanju od 150 minuta nedjeljno ili su ostali u kontrolnoj grupi sa uobičajenom njegom.
Na početku i na kraju studije procenjivani su kardiorespiratorna kondicija i starost mozga pomoću pokazatelja brain-PAD, koji predstavlja razliku između hronološke starosti i starosti mozga dobijene analizom MRI snimaka uz primjenu algoritama mašinskog učenja.
Rezultati su pokazali da su učesnici koji su vježbali nakon godinu dana imali prosječno smanjenje procijenjene starosti mozga za oko 0,6 godina, dok je u kontrolnoj grupi zabilježeno blago povećanje. Ukupna razlika između grupa odgovarala je skoro jednoj godini „mlađeg“ mozga u korist fizički aktivnih ispitanika.
Istovremeno, došlo je do značajnog poboljšanja kardiorespiratorne kondicije u grupi koja je vježbala, dok je u kontrolnoj grupi primjećen blagi pad. Osobe sa višim nivoom kardiorespiratorne kondicije imale su izraženije povoljne pokazatelje starenja mozga, pri čemu je svako povećanje maksimalnog unosa kiseonika bilo povezano sa nižom procijenjenom starošću mozga.
Smanjuje rizik od demencije
Iako se očekivalo da faktori poput krvnog pritiska, sastava tijela ili nivoa neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga posreduju ove efekte, analiza nije pokazala značajnu ulogu ovih mehanizama. Autori navode da je moguće da vežbanje utiče na zdravlje mozga kroz druge, složenije biološke puteve, kao i da relativno dobar zdravstveni status učesnika može prikriti neke efekte koji bi bili izraženiji kod osoba sa većim kardiovaskularnim rizikom.
Studija ima određena ograničenja, uključujući nepotpune podatke o snimanju mozga kod svih učesnika i poremećaje u praćenju izazvane pandemijom KOVID-19.
U cjelini, nalazi ukazuju na to da umjerena do intenzivna fizička aktivnost u ranom i srednjem odraslom dobu može usporiti procese starenja mozga, mereno savremenim neuroimidžing biomarkerima, i potencijalno doprineti smanjenju rizika od demencije u kasnijem životu, iako su potrebna dugoročnija istraživanja kako bi se utvrdilo da li se ove promene prevode u trajne kognitivne i kliničke koristi, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.