Analiza, predstavljena na kongresu Evropskog udruženja za preventivnu kardiologiju, donosi konkretne odgovore zasnovane na podacima, a ne na trendovima.
Istraživači su tokom 14 godina pratili više od 11.000 ljudi kako bi uporedili dva najdominantnija modela ishrane današnjice: dobro poznatu mediteransku dijetu i naučno osmišljenu planetarnu dijetu.
Rezultati su iznenadili mnoge, ispostavilo se da recept za zdravlje nije toliko komplikovan kao što se misli, a uz njega, sasvim “slučajno”, dolazi i jedan veliki bonus za očuvanje životne sredine.
Tradicija protiv nauke
Da bismo razumjeli rezultate, moramo znati šta ovi režimi podrazumevaju:
Mediteranska ishrana: Zlatni standard zdravlja, zasnovan na tradiciji zemalja poput Grčke, Italije i Španije. Fokus je na maslinovom ulju, povrću, ribi, cjelovitim žitaricama, uz umjeren unos jaja i mliječnih proizvoda, a minimalan unos crvenog mesa i slatkiša.
Planetarna ishrana (Planetary Health Diet): Ovo je moderniji koncept, osmišljen 2019. godine od strane komisije EAT-Lancet. To je naučni nacrt kako nahraniti rastuću svjetsku populaciju bez uništavanja planete. Ona je slična mediteranskoj, ali nešto stroža – baza je biljna (povrće, voće, mahunarke, orasi), dok su meso, mliječni proizvodi i šećeri dozvoljeni, ali u vrlo ograničenim količinama.
Koja dijeta je bolja sa zdravstvenog aspekta
Istraživači iz Španije analizirali su podatke ispitanika i došli do zaključka da su rezultati gotovo izjednačeni i impresivni.
Ljudi koji su se striktno pridržavali planetarne ishrane imali su 22% manji rizik od prijevremene smrti.
Oni koji su pratili mediteransku ishranu imali su 21% manji rizik.
Autorka studije, istakla je da oba režima nude značajne prednosti i za zdravlje ljudi i za planetu, potvrđujući da biljna osnova ishrane igra ključnu ulogu u dugovječnosti i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje ubica broj jedan u svijetu.
Uticaj na okolinu
Osim zdravlja, studija je mjerila i ekološki otisak – koliko se vode troši i gasova emituje za proizvodnju hrane u oba režima. I ovdje su oba modela briljirala u poređenju sa standardnom zapadnjačkom ishranom (punom prerađevina i mesa).
Planetarna ishrana je imala za nijansu nižu emisiju štetnih gasova.
Mediteranska ishrana je zahtijevala za nijansu manje zemljišta za uzgoj hrane.
Zaključak je da su obje dijete održive. Najveći zagađivači u ishrani su, očekivano, crveno meso i prekomjerna upotreba mliječnih proizvoda, dok su voće, povrće i žitarice ekološki najprihvatljiviji.
Šta ovo znači za vaš tanjir?
Najvažnija poruka ovog istraživanja je fleksibilnost. Ne morate postati striktan vegan da biste pomogli sebi i planeti (iako je to validan izbor). Obje dijete dozvoljavaju životinjske proizvode, ali akcenat stavljaju na kvalitet i umjerenost.
Smanjenjem unosa prerađevina i mesa, a povećanjem unosa biljaka, činite uslugu svom srcu, ali i generacijama koje dolaze, piše Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.