Medicina

Eksperimentalna vakcina Nous-209: Novi korak u PREVENCIJI RAKA debelog crijeva

 Španski istraživački tim saopštio je danas da je eksperimentalna vakcina Nous-209, namijenjena prevenciji raka debelog crijeva kod rizičnih pacijenata, pokazala snažan imunološki odgovor bez ozbiljnih nuspojava u ranim kliničkim ispitivanjima, što bi moglo da označi značajan iskorak u preventivnoj medicini.

vakcina
FOTO: FREEPIK

Kako navodi Jurovikli njuz, glavni istraživač Eduardo Vilar-Sančes potvrdio je da su rana ispitivanja na 45 pacijenata sa Linčovim sindromom, koji nose i do 80 odsto rizika od razvoja raka tokom života, pokazala snažan imuni odgovor bez ozbiljnih neželjenih efekata.

Ova vakcina predstavlja primjer takozvane “interceptivne medicine”, pristupa koji ima za cilj da zaustavi bolest prije nego što se razvije, i koji bi u budućnosti mogao da smanji potrebu za čestim invazivnim kolonoskopijama.

Za razliku od klasičnih vakcina koje ciljaju viruse ili bakterije, Nous-209 djeluje tako što “obučava” imunološki sistem da prepozna rane promjene povezane sa razvojem raka.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Vakcina, pojašnjava španski portal, koristi bezopasni virusni vektor za isporuku genetskog materijala povezanog sa tumorskim markerima, čime aktivira T-ćelije da identifikuju i unište abnormalne ćelije pre nego što se razviju u karcinom.

Praktično, umjesto da se rak liječi nakon pojave, imunološki sistem se unaprijed priprema da ga spreči, što predstavlja prelazak sa reaktivnog na preventivni pristup u medicini, prenosi RTV.

Trenutna ispitivanja fokusirana su na osobe sa Linčovim sindromom, genetskim poremećajem koji značajno povećava rizik od raka debelog crijeva i drugih tumora.

Pročitajte još

Za ove pacijente, prevencija je od ključnog značaja, a trenutno podrazumijeva redovne kolonoskopije i stalni medicinski nadzor.

Ukoliko se vakcina pokaže efikasnom, mogla bi da pruži dodatni nivo zaštite i smanji potrebu za invazivnim dijagnostičkim procedurama.

Istraživanje je trenutno u prvoj fazi kliničkih ispitivanja, a posle godinu dana, kod većine pacijenata nisu zabilježene uznapredovale prekancerozne promjene, što je jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti koji istraživači prate.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da su rezultati preliminarni i da su potrebna opsežnija ispitivanja kako bi se potvrdila dugoročna efikasnost i bezbjednost vakcine.

Prema riječima Vilara-Sančesa, vakcina bi potencijalno mogla da bude dostupna u narednih osam godina, pod uslovom da dalja istraživanja potvrde njenu uspješnost i bezbjednost, kao i nakon regulatornih procedura Evropske agencije za lijekove.