Kortizol, poznat i kao hormon stresa, prirodan je i neophodan dio odbrambenog sistema organizma, ali njegove hronično povišene vrijednosti mogu biti povezane s umorom, poremećajima sna, povećanjem tjelesne težine i osjećajem stalne napetosti. Dok se stres smatra glavnim krivcem za povećanje kortizola, manje je poznato da i ishrana može igrati važnu ulogu u regulaciji ovog hormona. Neke namirnice i pića mogu podstaći njegovo lučenje ili otežati održavanje hormonske ravnoteže, zbog čega je važno znati koje od njih konzumirati umjereno.
Slatka peciva za doručak
Već smo pisali o popularnoj health influenserici Glucose Goddess i njenoj poruci da bi doručak trebalo da bude slan, bogat proteinima i vlaknima. Slično poručuju i dijetetičari za portal Real Simple – odnosno, tvrde da bi trebalo izbjegavati slatka peciva za doručak.
Zašto? Slatki doručak može izazvati nagli porast nivoa glukoze u krvi. Nakon tog brzog skoka često slijedi jednako nagli pad, što organizam doživljava kao stresnu situaciju. Kako bi stabilizovalo nivo glukoze u krvi, tijelo tada povećava lučenje kortizola.
Zaslađene pahuljice
Rafinisani šećeri koji izazivaju nagle skokove nivoa glukoze u krvi nalaze se i u zaslađenim pahuljicama. Umjesto toga, stručnjaci preporučuju izbor namirnica bogatih vlaknima, poput integralnih žitarica, voća i povrća, uz dodatak proteina i zdravih masti.
Ovsena kaša s orašastim plodovima i bobičastim voćem ili grčki jogurt sa sjemenkama i voćem bolji su izbor za održavanje stabilnog nivoa glukoze u krvi.
Brza hrana
Svi već znamo da je ultraprerađena hrana nešto što bi trebalo izbjegavati – ne samo zbog negativnog uticaja na tjelesnu težinu i opšte zdravlje, već i zbog mogućeg uticaja na nivo hormona stresa.
Hrana poput tipičnih obroka brze hrane često sadrži velike količine soli, nezdravih masti i aditiva koji mogu podstaći upalne procese u organizmu i povećati metabolički stres. Dugoročno, takvi efekti mogu doprinijeti povišenom nivou kortizola. To, naravno, ne znači da povremeni odlazak u restoran brze hrane predstavlja problem, ali stručnjaci savjetuju da takva hrana bude izuzetak, a ne pravilo.
Umjesto toga, ishranu je poželjno zasnivati na cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama koje organizmu obezbjeđuju stabilniji izvor energije i podržavaju zdraviji odgovor na stres.
Bijeli hljeb
Iako se bijeli hljeb često smatra bezazlenim dijelom svakodnevne ishrane, njegov uticaj na nivo glukoze u krvi može biti razlog za oprez.
Budući da sadrži rafinisane ugljene hidrate i malo vlakana, organizam ga brzo vari, što može dovesti do naglog porasta, a zatim i pada nivoa glukoze u krvi. Takve oscilacije predstavljaju svojevrsni stres za tijelo, zbog čega se može pojačati lučenje kortizola, prenosi ljepotaizdravlje.hr .
Dodavanje izvora proteina, poput piletine, ćuretine, jaja ili svježeg sira, kao i namirnica bogatih vlaknima, može pomoći u usporavanju varenja i održavanju stabilnijeg nivoa glukoze u krvi.
Još bolji izbor mogu biti integralne žitarice, ovas ili mahunarke, koje zahvaljujući većem udjelu vlakana pružaju dugotrajniji osjećaj sitosti i manji uticaj na nivo kortizola.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.