Međutim, novo istraživanje donijelo je i neočekivan rezultat bolje su se osećali i poslije dana tokom kojih su imali veće oscilacije glukoze.
Istraživanje, koje će biti predstavljeno na godišnjem sastanku Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Milanu, obuhvatilo je 400 osoba sa dijabetesom, od kojih je 72 odsto imalo dijabetes tip 1, a 28 odsto tip 2. Prosječna vrijednost HbA1c bila je 7,6 odsto.
Tokom 14 dana učesnici su nosili uređaje za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), dok su svakodnevno procjenjivali kvalitet života, raspoloženje, stres, energiju i kvalitet sna. Istraživači su zatim provjeravali da li vrijednosti zabilježene jednog dana mogu da predvide kako će se učesnici osjećati narednog.
Više vremena provedenog u normalnom rasponu glukoze od 70 do 140 mg/dl bilo je povezano sa boljim kvalitetom života sledećeg dana. Vrijeme provedeno sa vrijednostima ispod 70 ili iznad 180 mg/dl, međutim, nije pokazalo značajnu povezanost sa kvalitetom života narednog dana.
Iznenađenje je uslijedilo kada su analizirane oscilacije šećera. Kada je varijabilnost glukoze bila veća nego što je uobičajeno za konkretnog učesnika, on je narednog dana prijavljivao bolji kvalitet života.
Koja su moguća objašnjenja?
Autori naglašavaju da nalaz ne znači da su oscilacije šećera poželjne. Jedno od mogućih objašnjenja jeste da nastojanje da se one svedu na minimum zahtjeva stroža ograničenja u ishrani, fizičkoj aktivnosti i drugim svakodnevnim aktivnostima, što nekim ljudima može da predstavlja dodatno opterećenje.
Na kvalitet života uticali su i drugi faktori. Bolji san prethodne noći i više energije tokom dana takođe su bili povezani sa boljim osjećajem narednog dana.
Istraživači zato ukazuju da dobra kontrola glukoze ostaje važna, ali da bi prilikom liječenja dijabetesa trebalo uzeti u obzir i teret koji svakodnevno upravljanje bolešću može da predstavlja za pacijenta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.