Procjenjuje se da oko 16 odsto svjetske populacije pati od klinički značajne nesanice. Čak i kada nije osnovna dijagnoza, nesanica može pratiti depresiju i anksiozne poremećaje.
Probleme sa spavanjem u nekom periodu života imaju i mnogi ljudi koji nemaju dijagnostikovane zdravstvene tegobe. Zbog toga se često traži brzo rješenje koje bi pomoglo da se zaspi, ali se pritom zanemaruje važan faktor – psihičko stanje, odnosno misli i osjećanja koja mogu uticati na san.
Različite vrste nesanice
Mnogi su iskusili poteškoće sa uspavljivanjem prije ili poslije stresnog i važnog događaja. Ovakva nesanica često je povezana sa napetošću i anksioznošću.
Neki ljudi, međutim, nemaju problem da zaspe, već se bude veoma rano ujutru i više ne mogu da zaspe. Na primjer, mogu se probuditi oko tri sata ujutru i ostati budni do svitanja. Ovakav obrazac ponekad je povezan sa depresijom i određenim anksioznim poremećajima.
Napravite praktične promjene u svakodnevnom životu
Bez obzira na to da li se nesanica javlja povremeno ili traje duže, kao i na to da li imate poteškoće sa uspavljivanjem ili se budite prerano, određene promjene navika mogu pomoći.
Održavajte redovan raspored spavanja: Pokušajte da svakog dana odlazite na spavanje i ustajete u približno isto vrijeme. To pomaže usklađivanju cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg biološkog sata koji reguliše smjenu sna i budnosti.
Izbjegavajte dnevno spavanje: Ako noću teško zaspite, dnevne dremke mogu smanjiti potrebu za snom i dodatno otežati uspavljivanje.
Koristite krevet prvenstveno za spavanje: Gledanje televizije, korišćenje mobilnog telefona i razmišljanje o problemima u krevetu mogu dovesti do toga da ga povezujete sa budnošću i napetošću. Cilj je da ponovo uspostavite vezu između kreveta i sna.
Uvedite večernju rutinu opuštanja: Tokom posljednjeg sata prije spavanja izbjegavajte stresne razgovore, zahtjevne zadatke i aktivnosti koje vas razbuđuju. Čitanje ili druga mirna aktivnost mogu pomoći da se postepeno opustite.
Obratite pažnju na večernje navike: Ograničite kofein, naročito u drugoj polovini dana, izbjegavajte obilne obroke neposredno prije spavanja i smanjite unos tečnosti uveče ako se često budite zbog odlaska u toalet. Alkohol nije dobro sredstvo za uspavljivanje jer može narušiti kvalitet sna.
Kada briga zbog nesanice postane dodatni problem
Posljedice nedostatka sna mogu biti umor, rasejanost, loše raspoloženje i smanjen kvalitet života. Zbog toga je prirodno da želimo što prije riješiti problem.
Međutim, misli poput – Moram da spavam -, – Sutra neću moći normalno da funkcionišem – ili – Ako ne budem spavao najmanje osam sati, razboljeću se – mogu dodatno povećati napetost.
Takve misli izazivaju zabrinutost, ljutnju i anksioznost, što može aktivirati autonomni nervni sistem i dovesti tijelo u stanje pojačane budnosti. To je suprotno od opuštenosti koja je potrebna za uspavljivanje. Tako nastaje začarani krug: osoba ne može da zaspi, zbog toga se sve više brine, a pojačana napetost dodatno otežava san.
Psihoterapijski pristupi u liječenju nesanice
Zbog povezanosti misli, osjećanja i tjelesnih reakcija, jedan od vodećih pristupa liječenju dugotrajne nesanice jeste kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT). Ovaj strukturisani psihoterapijski pristup pomaže u prepoznavanju i mijenjanju obrazaca razmišljanja i ponašanja koji održavaju problem.
Jedna od tehnika koja se koristi u terapiji naziva se paradoksalna namjera. Ona podrazumijeva da osoba, uz stručno vođenje, prestane da ulaže napor u pokušaje da zaspi i umjesto toga dozvoli sebi da ostane budna, bez pritiska da san mora odmah doći.
Cilj je da se smanji strah od nemogućnosti spavanja i pritisak koji nastaje zbog uvjerenja da se mora zaspati po svaku cijenu. Kada osoba prestane da doživljava san kao zadatak koji mora da obavi, može se smanjiti i anksioznost povezana sa spavanjem.
Kako prekinuti začarani krug nesanice
Umjesto da u krevetu razmišljate o obavezama i problemima, tokom dana odvojite vrijeme da zapišete ono što vas brine i isplanirate naredni dan. Tako ćete smanjiti vjerovatnoću da vam se iste misli vraćaju kada legnete.
Ako ne možete da zaspite, nemojte satima ostajati u krevetu i nervirati se. Ustanite, pređite u drugu prostoriju i izaberite mirnu aktivnost koja će vam zaokupiti pažnju, poput čitanja. Vratite se u krevet kada ponovo osjetite pospanost.
Nemojte sebe prisiljavati da zaspite. Ponavljanje misli poput „Moram odmah da zaspim“ može povećati pritisak i anksioznost. Umjesto toga, pokušajte da mirno dišete i usmjerite pažnju na prijatne tjelesne senzacije.
Korisno je i da izbjegavate stalno gledanje na sat i provjeravanje koliko vam je vremena ostalo do jutra. Takve navike često pojačavaju stres i zabrinutost zbog sna.
Promjene navika zahtijevaju vrijeme, pa se poboljšanje možda neće pojaviti odmah. Ako nesanica dugo traje, značajno ometa svakodnevno funkcionisanje ili se javlja uz izraženu anksioznost i depresiju, važno je obratiti se ljekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje.
Dosljedne navike, realna očekivanja i smanjenje pritiska u vezi sa spavanjem mogu biti važni koraci ka kvalitetnijem odmoru, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.