Nije vam potreban obrok, ali stalno razmišljate o hrani? Posežete za čokoladom dok radite, grickalicama dok gledate televiziju ili nečim slatkim čim vam postane dosadno?
Ovakvo ponašanje mnogo je češće nego što mislite, a dobra vijest je da ga možete promijeniti bez odricanja od omiljenih namirnica i osjećaja krivice.
Ponekad ne jedemo zato što smo gladni, već zato što nam nedostaju zanimacija, prijatne emocije ili predah od svakodnevne rutine.
Dugo putovanje kući, jednoličan posao ili još jedno veče pred televizorom mogu nas navesti da posegnemo za hranom, iako smo nedavno jeli. Čini se da će nekoliko zalogaja popraviti raspoloženje ili nam barem nakratko odvući pažnju.
Psihološkinja Suzan Albers iz Klivlendske klinike objašnjava da je jedenje iz dosade često način na koji pokušavamo da dobijemo dodatnu stimulaciju, utjehu ili promijenimo raspoloženje. Kada nam nedostaju nova iskustva, mozak traži brz izvor zadovoljstva, a hrana je jedna od najdostupnijih opcija.
Problem nastaje kada svaki trenutak dosade automatski povezujemo sa grickanjem. Tako postepeno gubimo osjećaj za stvarne potrebe organizma i teže razlikujemo fizičku glad od želje da se razonodimo. Ipak, rješenje nije u strogim zabranama, već u tome da naučimo da prepoznamo šta nas zaista podstiče da jedemo.
Kako razlikovati glad od dosade?
Prije nego što otvorite frižider, zastanite na trenutak i zapitajte se da li vam je zaista potrebna hrana ili samo želite da razbijete monotoniju.
Fizička glad uglavnom se javlja postepeno. Možete osjetiti prazninu u stomaku, manjak energije ili primijetiti da vam je teže da se koncentrišete. S druge strane, želja za hranom izazvana dosadom često se pojavljuje iznenada i praćena je potrebom da odmah pronađete nešto ukusno, čak i ako ste nedavno imali obilan obrok.
Kako prestati jesti iz dosade?
Prepoznajte situacije koje vas navode na grickanje
Gotovo svako ima određene trenutke kada poseže za hranom po automatizmu. Nekome se to dešava tokom dugih poslovnih sastanaka, nekome u vožnji do kuće, a nekome uveče, dok gleda seriju i istovremeno koristi telefon.
Obratite pažnju na situacije koje se ponavljaju. Ako poslije sastanka uvijek poželite nešto slatko ili ne možete da gledate video-snimke bez grickalica, pokušajte unaprijed da osmislite drugačiju aktivnost. Poslije sastanka možete prošetati nekoliko minuta, pozvati prijatelja ili izaći na svjež vazduh. Važno je da prepoznate obrazac i pripremite alternativu prije nego što se želja za hranom pojavi.
Promijenite okruženje
Ponekad je dovoljno da promijenite prostoriju kako biste prekinuli naviku automatskog grickanja. Ako stalno jedete za radnim stolom, ustanite i napravite kratku pauzu u drugoj prostoriji. Ukoliko vam je običaj da nešto grickate na kauču dok gledate televiziju, izađite na balkon ili prošetajte po stanu.
Promjena okruženja može da prekine vezu između određene aktivnosti i hrane, naročito ako ste navikli da jedete uvijek na istom mjestu.
Napravite spisak aktivnosti protiv dosade
Umjesto da čekate da vam nešto zanimljivo padne na pamet, unaprijed sastavite spisak aktivnosti koje možete obaviti kada vam je dosadno i poželite nešto da pojedete. To mogu biti sasvim jednostavne stvari: rješavanje ukrštenice, slaganje slagalice, sređivanje jedne fioke, pozivanje bliske osobe, nekoliko laganih vježbi ili kratka šetnja.
Ne morate planirati ništa posebno niti smišljati velike promjene. Cilj je da imate nekoliko ideja pri ruci i lakše preusmjerite pažnju kada se javi želja za grickalicama.
Izađite napolje i udahnite svjež vazduh
Kratka šetnja može biti mnogo korisnija nego što se čini. Osim što ćete se razmrdati poslije dugog sjedenja, promijenićete okruženje, usmjeriti pažnju na ono što se dešava oko vas i napraviti predah od svakodnevnih obaveza.
Boravak u prirodi angažuje više čula: primjećujete kretanje lišća, čujete zvuke iz okoline i osjećate promjenu temperature i svjež vazduh. Takva promjena može da razbije monotoniju, popravi raspoloženje i pomogne vam da se ponovo usredsredite. Ponekad ono što doživljavamo kao glad zapravo je umor ili potreba za kretanjem i kratkom pauzom.
Isprobajte vježbu 5-5-5-5-5
Kada osjetite potrebu da jedete samo zato što vam je dosadno, pokušajte da se sjetite ove jednostavne vježbe. Osmislite pet stvari koje možete odmah da uradite, pet osoba sa kojima biste mogli da razgovarate, pet načina da odvratite pažnju, pet mjesta u blizini na kojima možete da se opustite i pet aktivnosti koje vam pomažu da se umirite.
To mogu biti razgovor sa prijateljem, slušanje omiljene muzike, čitanje nekoliko stranica knjige, tuširanje toplom vodom ili nekoliko minuta mirnog disanja. Poenta nije da sebi zabranite hranu, već da se podsjetite da postoje i drugi načini da promijenite raspoloženje.
Unesite malo novine u svakodnevicu
Rutina može učiniti dane jednoličnim, pa hrana postaje jedan od najlakših načina da sebi priuštimo malo zadovoljstva. Zato pokušajte da u svakodnevicu unesete nova iskustva, čak i kada su promjene sasvim male.
Krenite drugim putem do posla, poslušajte novi podkast ili muzički album, isprobajte kreativni hobi koji vas već dugo privlači ili pripremite jelo koje nikada ranije niste pravili. Možete naučiti nekoliko plesnih koraka, posjetiti drugi kafić ili konačno početi da čitate knjigu koja vas dugo čeka. Što više različitih izvora zadovoljstva imate u svakodnevnom životu, manja je vjerovatnoća da će hrana biti jedini način da pobjegnete od dosade.
Nemojte sebe kažnjavati zbog hrane
Možda je upravo ovo najvažniji savjet. Ako pojedete keks ili čokoladu zato što vam je bilo dosadno, nema potrebe da sebe kritikujete, prebacujete sebi zbog nedostatka volje ili obećavate da od sutra više nikada nećete posegnuti za grickalicama.
Ponekad nam je potrebna pauza, razgovor, osjećaj sigurnosti ili malo uzbuđenja. A moguće je i da smo zaista gladni i da nam je potreban obrok, a ne još jedan pokušaj da odvučemo pažnju. Umjesto osuđivanja, pokušajte da razumijete šta vam je u tom trenutku nedostajalo.
Kada jedenje iz dosade postaje razlog za zabrinutost?
Povremeno grickanje iz dosade uobičajeno je i samo po sebi ne znači da imate poremećaj u ishrani, ADHD ili autizam. Ipak, važno je obratiti pažnju na to koliko ova navika utiče na svakodnevni život.
Razgovor sa stručnjakom može biti koristan ako jedenje izaziva snažan osjećaj krivice, stida ili anksioznosti, ako je praćeno neprijatnim fizičkim tegobama, poput problema sa varenjem, ili ako imate utisak da više ne možete da kontrolišete svoje ponašanje. Posebno je važno potražiti pomoć ukoliko se ponavljaju epizode tokom kojih u kratkom vremenu pojedete veoma velike količine hrane ili vam razmišljanje o jelu postane stalni izvor uznemirenosti.
Stručna podrška može pomoći da otkrijete šta stoji iza ovakvog ponašanja i pronađete način da se izborite s njim, prenosi glossy.espreso.co.rs .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.