Povišeni nivoi hormona adrenalina i kortizola utiču i na psihu i na tijelo. Ljekar britanske Nacionalne zdravstvene službe, dr Amir Kan, objašnjava da su ovi hormoni korisni kada se luče u kratkim intervalima. Međutim, kada organizam ne uspijeva da smanji nivo kortizola, fizički znaci stresa postaju sve izraženiji. Dobra vijest je da se, prema riječima ljekara, ovi simptomi mogu ublažiti, a u pojedinim slučajevima i povući.
Tijelo ima izuzetnu sposobnost oporavka. Počnite od malih promjena: kvalitetnijeg sna, redovnog kretanja, druženja i kontrole disanja – kaže dr Kan, dodajući da se dugotrajan stres može manifestovati kroz šest lako prepoznatljivih znakova.
Glavobolja
Tenziona glavobolja često je povezana sa stresom. Svaka osoba drugačije reaguje na stresne situacije, pa neko može osjetiti glavobolju, dok se kod drugih javljaju mentalna magla ili nagle promjene raspoloženja.
Dugotrajno povišen nivo kortizola dovodi se u vezu sa anksioznošću, lošim raspoloženjem, pa čak i depresijom. Može da poremeti i san i na taj način dodatno pogorša ostale tegobe – objašnjava dr Kan. Stručnjaci upozoravaju da se tokom stresnog perioda mogu javiti i izraženiji problemi s pamćenjem, kao i burne reakcije na postupke bliskih osoba.
Ubrzan rad srca
Stres može značajno da utiče na zdravlje srca. Povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a svakodnevna izloženost visokom nivou stresa može da doprinese razvoju ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Tijelo u stanju stresa oslobađa adrenalin kako bi nas pripremilo za reakciju, odnosno za bijeg u slučaju opasnosti. Posljedica toga su ubrzan rad srca i porast krvnog pritiska – objašnjava dr Kan, ukazujući na dokaze koji povezuju hronični stres sa kardiovaskularnim problemima.
Česte infekcije
Dugotrajan stres slabi imunski sistem. U takvim okolnostima tijelo je podložnije infekcijama, a oporavak nakon bolesti može da traje duže – navodi doktor.
Osim toga, tokom stresnih perioda često smo fizički neaktivni, lošije spavamo i ne hranimo se pravilno, što dodatno slabi odbrambene sposobnosti organizma.
Problemi sa varenjem
Veza između crijeva i mozga važna je za cjelokupno zdravlje, a stres može posebno snažno da utiče na sistem za varenje.
-Stanje stalnog stresa i napetosti može da bude praćeno nadutošću, bolovima u stomaku, proljevom ili zatvorom, a može i da pogorša simptome sindroma iritabilnog crijeva. Upravo zato se posljedice stresa često najjasnije ispoljavaju u stomaku – kaže dr Kan.
Povećanje tjelesne težine
U stresnim situacijama mnoge osobe posežu za dodatnim količinama slatkiša, hrane bogate nezdravim mastima i slanih namirnica.
Hronični stres može da pojača želju za kaloričnom hranom i podstakne skladištenje masnih naslaga, naročito u predjelu stomaka, smatra dr Kan.
Do povećanja tjelesne težine često dolazi i zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i nesanice, koja je česta kod osoba izloženih dugotrajnom stresu.
Bolovi u mišićima
-Kada ste izloženi prevelikom stresu, tijelo ulazi u režim „bori se ili bježi“. To znači da se mišići vrata, ramena i vilice zatežu kako bi bili spremni da reaguju na opasnost – objašnjava dr Kan.
Izvor stresa može biti stvarna hitna situacija, ali i poslovne obaveze, porodični problemi ili lični pritisci koji se gomilaju tokom vremena. Nažalost, tijelo ne pravi razliku između ovih vrsta stresa.
-Ako se osjećate iscrpljeno, bez energije ili jednostavno imate osjećaj da niste svoji, razlog možda nije nedostatak volje. Moguće je da je riječ o hroničnom stresu – napominje dr Kan.
Kako ublažiti stres?
Male promjene životnih navika mogu da naprave veliku razliku, kaže ljekar. Nekada je dovoljna svakodnevna šetnja od 10 do 15 minuta.
Jedno novije istraživanje pokazalo je da petominutne pauze tokom radnog dana mogu pozitivno da utiču na opšte blagostanje, poboljšaju raspoloženje, podstaknu pozitivno razmišljanje i povećaju budnost.
Kvalitetan san predstavlja dobru osnovu za oporavak. Pokušajte da odlazite na spavanje i budite se u približno isto vrijeme. Vježbe disanja takođe mogu da pomognu, jer sporo i duboko disanje može da umiri nervni sistem – savjetuje dr Kan.
Ako imate osjećaj da se nakupilo previše obaveza, postavite jasne granice i zatražite pomoć. Ukoliko to ne pomogne, psihoterapija može biti korisna, a u pojedinim slučajevima može biti potrebna i medicinska pomoć uz primjenu lijekova, navodi dr Kan.
Zapamtite, stres nije samo nešto što se dešava u vašoj glavi. On je proces koji zahvata čitav organizam – zaključuje doktor, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.