Ishrana

Samo nekoliko komada dnevno može obogatiti ishranu: Suve kajsije imaju više kalijuma nego što mislite

Suve kajsije nisu samo ukusna alternativa industrijskim slatkišima, već i izuzetno bogat izvor dragocjenih hranljivih materija. One snabdjevaju organizam kalijumom, vlaknima i beta-karotenom, koji snažno podržavaju rad srca, funkciju crijeva i čuvaju dobar vid.

Samo nekoliko komada dnevno može obogatiti ishranu: Suve kajsije imaju više kalijuma nego što mislite
FOTO: FREEPIK

Po sadržaju kalijuma, suve kajsije ubjedljivo nadmašuju i toliko hvaljene banane. Koliko ih zapravo treba jesti i ko bi ipak morao da bude na oprezu?

Koja svojstva imaju suve kajsije

Sušeno voće ima visoko koncentrisanu nutritivnu vrijednost, jer se uklanjanjem vode u procesu sušenja značajno povećava udio minerala i prirodnih šećera po mjeri od 100 grama proizvoda, piše Blic.

Pročitajte još

Kajsije se posebno ističu i po visokom udjelu antioksidanasa. One mogu biti izuzetno vrijedan i koristan deo svakodnevne ishrane, ali pod jednim ključnim uslovom – da ne pretjerujemo sa količinom i veličinom porcije.

Zašto vrijedi jesti suve kajsije

U 100 grama suvih kajsija nalazi se oko 1.160 mg kalijuma. Radi poređenja, potpuno ista količina banane obezbjeđuje oko 350 mg ovog minerala.

Kalijum pomaže u regulaciji krvnog pritiska, poništava i uravnotežuje štetno delovanje viška natrijuma (soli) i podržava pravilan rad mišića – uključujući i onaj najvažniji, srčani mišić. Njegov adekvatan unos direktno čuva zdravlje čitavog kardiovaskularnog sistema.

Pored kalijuma, suve kajsije telu obezbeđuju čitav spektar drugih ključnih elemenata:

Vlakna, koja stimulišu i olakšavaju probavu;

Beta-karoten, iz kog naš organizam stvara vitamin A;

Gvožđe, neophodno za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca;

Magnezijum, kalcijum i fosfor;

Polifenole i karotenoide, moćne spojeve sa izraženim antioksidativnim dejstvom.

Kako utiču na probavu i izgled kože

Suve kajsije mogu biti od ogromne pomoći osobama koje muku muče sa opstipacijom (zatvorom). Vlakna koja sadrže povećavaju volumen crijevnog sadržaja i podstiču pravilnu peristaltiku. Veliku ulogu ovdje igra i sorbitol, prirodni šećerni alkohol koji zadržava vodu u crijevima i djeluje kao blag, prirodan laksativ.

Karakteristična narandžasta boja kajsija potiče upravo od beta-karotena. Organizam ga pretvara u vitamin A, koji je stub pravilnog vida, snažnog imuniteta, ali i zdrave kože i sluzokože.

Koliko suvih kajsija smijemo da pojedemo u toku dana?

U 100 grama suvih kajsija nalazi se približno:

241 kalorija,

62,6 g ugljenih hidrata (od čega čak oko 53 g prirodnih šećera),

7,3 g biljnih vlakana.

Upravo zbog tolike koncentracije šećera i kalorija, optimalna i razumna dnevna porcija za većinu zdravih osoba iznosi 30 do 40 grama dnevno – što je svega nekoliko komada.

Ko mora da bude na oprezu

Iako su izuzetno zdrave, suve kajsije ne bi trebalo svi da jedu u većim količinama. Poseban oprez se savjetuje sljedećim grupama:

Osobama sa bolestima bubrega, upravo zbog izuzetno visokog nivoa kalijuma koji oboljeli bubrezi ne mogu lako da izbace;

Osobama koje pate od sindroma nervoznih crijeva (IBS), jer prisutni sorbitol može izazvati gasove, nadutost i pojačati stomačne tegobe;

Osobama preosetljivim na sulfite, koje obavezno moraju da čitaju deklaraciju (industrijski sušene kajsije se često tretiraju sumpor-dioksidom radi očuvanja jarke boje);

Osobama koje kontrolišu nivo šećera u krvi i dijabetičarima, zbog visoke koncentracije prostih šećera.

Takođe, ljekari i nutricionisti skreću pažnju i na koštice kajsija. One sadrže amigdalin, supstancu iz koje se u organizmu može osloboditi toksični cijanovodonik, zbog čega ih nikako ne treba grickati niti smatrati zdravom užinom. Sam plod suve kajsije, s druge strane, ostaje vrhunski saveznik zdravlja – sve dok ste umjereni.