Ipak, novo istraživanje ukazuje na to da bi takav pristup mogao da naruši metaboličko zdravlje umjesto da ga poboljša. Iako su rezultati preliminarni, oni otvaraju važna pitanja o ekstremnim dijetama.
Treba odmah naglasiti da je istraživanje sprovedeno na glodarima, i to na veoma malom uzorku od šest miševa po grupi. Sistem za varenje miševa značajno se razlikuje od ljudskog, ali nalazi ipak ukazuju na potencijalne rizike koje nose radikalni režimi ishrane.
Ovaj neočekivani zaključak dolazi u vrijeme kada je sve popularnija takozvana „čista ishrana“. Veza nije slučajna, jer decenije istraživanja povezuju prekomjeran unos šećera sa globalnim porastom gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Zdravstvene preporuke zato pozivaju na drastično smanjenje dodatog šećera, koji ljudi često nesvjesno unose kroz prerađenu hranu.
Iz toga se razvilo uvjerenje da je potpuno izbacivanje šećera idealan cilj. Međutim, pokušaj „čišćenja“ organizma potpunim eliminisanjem jedne grupe nutrijenata mogao bi da naškodi upravo sistemu koji želimo da oporavimo.
Kako piše „Indipendent“, istraživanje nudi drugačiji pogled na zdravlje koji prevazilazi uobičajeni fokus na kalorije i tjelesnu težinu. Miševi na strogoj dijeti bez šećera tokom eksperimenta nisu se ugojili i prema standardnim mjerilima djelovali su zdravo.
Međutim, na metaboličkom nivou događale su se negativne promjene. Hormonski signali ukazivali su na probleme u sistemu za varenje, a organizam je izgubio sposobnost da efikasno uklanja glukozu iz krvi. To pokazuje da je moguće biti vitak, a ipak imati narušen metabolizam ukoliko je ravnoteža mikroorganizama u crijevima poremećena.
Da bismo razumijeli uzroke, potrebno je pogledati mikrobe koji žive u sistemu za varenje. Određenim vrstama korisnih bakterija za preživljavanje potrebni su jednostavni šećeri. Kada se ti mikrobi hrane ugljenim hidratima, proizvode ključna hemijska jedinjenja koja pomažu u očuvanju zdravlja crijevne sluzokože i podržavaju apsorpciju hranljivih materija.
Ta jedinjenja takođe podstiču oslobađanje hormona koji regulišu apetit i poboljšavaju reakciju organizma na insulin. Kada ishrana bez šećera zaustavi proizvodnju tih „goriva“, ćelije crijevne sluzokože gube glavni izvor energije, a crijevna barijera slabi. Takva stroga dijeta uništila je i korisne mikrobe važne za funkcionisanje imunološkog sistema.
Šta su „propusna crijeva“?
Kada korisne bakterije nestanu zbog nedostatka jednostavnih ugljenih hidrata, njihovo mjesto brzo zauzimaju štetne bakterije koje su prilagođene takvim uslovima. Ova promjena u mikrobiomu dovodi do stanja poznatog kao „propusna crijeva“.
Toksini koje proizvode štetne bakterije tada mogu da prođu kroz oštećenu crijevnu barijeru i dospiju u krvotok, što pokreće snažnu reakciju imunološkog sistema.
Važno je napomenuti da je ishrana u ovom eksperimentu bila izrazito siromašna mastima, što se razlikuje od tipične zapadnjačke ishrane bogate i mastima i šećerima. Za osobe čija se ishrana zasniva na velikom unosu masti i kalorija, smanjenje šećera i dalje je dobra odluka.
Ipak, istraživanje pokazuje da potpuno i agresivno izbacivanje šećera iz ishrane nosi sopstvene rizike. Zdrav organizam zahtijeva raznovrsnu i dobro hranjenu crijevnu floru. Umjesto ekstremne eliminacije, preporučuje se pristup koji unutrašnjem ekosistemu obezbjeđuje širok spektar hranljivih materija potrebnih za normalno funkcionisanje, prenosi b92.net.
Preporuke za zdravlje crijeva
Za zdravlje crijevne flore ključna je raznovrsnost. Crijevnim bakterijama potrebne su različite vrste „goriva“, pa se umjesto potpunog izbacivanja ugljenih hidrata preporučuje unos širokog spektra voća, povrća i integralnih žitarica. Prirodni šećeri i vlakna iz ovih namirnica pomažu u održavanju stabilnosti mikrobioma.
Iako studija ukazuje na to da je saharoza, odnosno konzumni šećer, korisna za crijevne bakterije, to ne znači da bi trebalo da je unosimo kroz prerađenu hranu. Cilj je da se potrebni šećeri obezbijede iz prirodnih izvora, na primjer kroz preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno.
Ako je stroga dijeta sa veoma malo šećera već narušila ravnotežu crijevne flore, korisne bakterije moguće je obnoviti. U ishranu je korisno uvesti fermentisane namirnice kao što su kefir, kiseli kupus ili jogurt sa aktivnim kulturama.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.