Mnogi roditelji i danas posežu za batinama jer su i sami bili fizički kažnjavani u djetinjstvu i iskreno vjeruju da je to ispravan način da nauče ili zaštite dijete, rekla je za „New York Post“ pedijatrica i stručnjakinja za roditeljstvo Isha Mannering. Ipak, njen stav o batinama i svakom drugom obliku fizičkog kažnjavanja je jasan odlučno ne.
– Iako mogu donijeti poslušnost u tom trenutku, ona se postiže strahom, a ne učenjem dubljih vještina koje su djeci zaista potrebne, poput samoregulacije i zdravog rasuđivanja – kazala je.
Prema istraživanju koje navodi „New York Post“, 15 odsto roditelja i dalje smatra da su batine neophodne u vaspitanju djece. Za mnoge je to naslijeđena navika, dok je kod drugih posljedica stresa, izolacije i nedostatka praktičnih alternativa.
– Ti roditelji ne biraju nužno između dobrog i lošeg roditeljstva. Pod stresom biraju između poznatih i nepoznatih metoda – objasnila je Mannering.
Pedijatrica ističe da mnogi roditelji tišinu i poslušnost koje nastaju iz straha pogrešno smatraju dugoročnim uspjehom u vaspitanju. Dijete koje prestane da se ponaša na određeni način jer se plaši kazne može naučiti kako da izbjegne batine, ali ne i zašto je pogriješilo, kako da ispravi grešku i šta bi sljedeći put trebalo da uradi drugačije.
Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da su djeca koja su dobijala batine u trećoj godini života sklonija nasilnom i problematičnom ponašanju kada napune pet godina. To uključuje uništavanje vlastitih stvari, okrutnost prema vršnjacima i odraslima, kao i fizičke napade na druge.
– Fizičke disciplinske mjere mogu normalizovati upotrebu sile kao odgovor na frustraciju ili sukob – upozorila je Mannering.
Istraživanje iz 2017. godine pokazalo je i da su djeca koja dobijaju batine sklonija nasilju prema partneru u odraslom dobu. Zbog ovih i drugih razloga, Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) protive se fizičkom kažnjavanju djece.
Prema riječima Mannering, batine mogu ostaviti i dugotrajne emocionalne posljedice, uključujući nesigurnu privrženost, koja kasnije može dovesti do problema u ljubavnim vezama i povlačenja u samoću.
– Sigurna privrženost razvija se kada dijete doživljava roditelja kao pouzdan izvor sigurnosti, utjehe i smirenja. Kada je ista ta osoba i izvor straha ili bola, osjećaj sigurnosti postaje složeniji, čak i u odnosu punom ljubavi – kazala je.
Pozvala se i na istraživanje iz 2020. godine prema kojem fizičko kažnjavanje narušava odnos roditelja i djeteta, zbog čega se preporučuju nenasilne metode ispravljanja ponašanja.
Pregledni rad iz 2021. godine pokazao je da je fizičko kažnjavanje dosljedno povezano s porastom problema u ponašanju tokom vremena, bez obzira na to da li su roditelji koristili i druge, pozitivne vaspitne metode. Isto istraživanje ukazalo je i na to da roditelji koji fizički kažnjavaju djecu s vremenom mogu postajati sve nasilniji i nepredvidljiviji.
Prema podacima koje prenosi „New York Post“, najmanje 69 država zakonom je potpuno zabranilo fizičko kažnjavanje djece. U Sjedinjenim Američkim Državama batine su od 2024. godine legalne u svih 50 saveznih država, dok 15 država dozvoljava fizičko kažnjavanje i u školama.
Mannering ipak vjeruje da je ova praksa u opadanju jer se sve više pažnje posvećuje emocionalnom zdravlju djece, prenosi Klix.
– Sve više roditelja pita se: „Čemu ovo dugoročno uči moje dijete?“, umjesto da razmišljaju samo o tome da li je kazna zaustavila nepoželjno ponašanje – zaključila je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.