(VIDEO) Doktorka savjetuje ko bi trebalo da bude ključna figura u životu tinejdžerki "Djevojčice stupaju u INTIMNE ODNOSE sa 13 i 14 godina, ne koriste zaštitu, pa kriju kad zatrudne"

Granice su pomjerene i po pitanju prvog intimnog odnosa, ali ne i kad je riječ o otvorenom razgovoru između majki i kćerki.

Period djetinjstva današnjim djevojčicama traje kraće nego generacijama rođenim do devedesetih godina prošlog vijeka. Djevojčice prvu menstruaciju dobijaju veoma rano – između 10. i 12. godine, a u prvi intimni odnos ulaze prije nego što završe osnovnu školu.

O promjenama koje se dešavaju djevojčicama ulaskom u svijet odraslih za Blic je govorila dr Biljana Živaljević, specijalista ginekologije i akušerstva, ekspert za reproduktivno zdravlje.

Obavezan razgovor o menstruaciji

– Mi smo kasnije dobijale menstruaciju nego današnje djevojčice, ali način života i fizički izgled djevojčica doveli su do toga da im prvi ciklus dolazi ranije. U prvom pubertetskom periodu najbitnije je da djevojčica spozna šta je menstruacija, kako se dobija, šta je normalno, a šta ne, šta da koristi, kako da vodi intimnu higijenu u vreme ciklusa.. – kaže dr Živaljević, apostrofirajući majke kao centralne figure koje bi trebalo da pričaju na ovu temu sa svojim kćerkama.

Prema riječima dr Živaljević, poražavajuće je i na svjetskom nivou, ali i kod nas, prerano stupanje u intimne odnose.

“O prvom intimnom odnosu razgovarajte sa majkom”

– Nažalost, većina djevojčica kod nas stupa u intimne odnose već u sedmom i osmom razredu, što je sa nekih 13, 14 godina. Iako roditelji misle da su one još uvijek djeca i da sigurno nisu imale intimne odnose, savjetovala bih im da pričaju sa svojim kćerkama na tu temu. O prvom intimnom odnosu djevojčica bi trebalo da razgovara sa majkom, a ne sa drugaricama, što se češće događa. Djevojčice se povjeravaju svojim drugaricama ili traže informacije na internetu, a ne shvataju zapravo da je mama najbolji prijatelj i da jedino ona može da pomogne kad nastupi problem – ističe dr Živaljević.

U pubertetskom, odnosno tinejdžerskom periodu veoma je važno da mladi nauče da se štite od seksualno prenosivih bolesti kojih je, podsjeća sagovornica, sve više.

“Naučite djecu da korišćenje zaštite nije luksuz”

– Pored hlamidije, mikoplazme, ureaplazme i HPV infekcija, moramo, naravno, da se štitimo i od neželjene trudnoće. U našoj zemlji još uvijek manje od pet odsto djevojaka koristi kontraceptivne pilule. Rečenice poput “on će me štititi” i “dečko brine o tome” ne bi trebalo da budu primat; moramo da se zaštitimo i od seksualno prenosivih bolesti i od neželjene trudnoće. Upotreba kontracepcije je obavezna, bar dok se partneri dobro ne upoznaju; kasnije možemo da razmislimo i o kontraceptivnim pilulama – podsjeća dr Živaljević, piše Žena Blic.

I sa stupanjem u intimne odnose, podsjeća sagovornica, važno je da naučite svoje dijete, bilo da je dječak ili djevojčica, da upotreba prezervativa nije luksuz, niti prevaziđeno sredstvo zaštite:

“To je, zapravo, potreba da se zaštitimo od seksualno prenosivih bolesti, ali u isto vrijeme i od neželjene trudnoće. Nažalost, kod nas je i dalje jako veliki procenat prekida trudnoće, što mislim da je nedozvoljeno u 21. vijeku. Paleta kontraceptivnih metoda koje mogu da se koriste zaista je velika.”

Otvarajući temu abortusa, dr Živaljević podsjeća da je odlazak na ovu vrstu medicinske intervencije veoma stresno za djevojke.

– Kad govorimo o abortusu, mlado dijete dovodimo u veoma nezgodnu situaciju. Na stranu fizička bol, ona je relativna, jer se postupak radi u anesteziji, ali šta ćemo sa duševnom, psihičkom? Da ne pričamo o potencijalnim posljedicama… Činjenica je da se u najvećem broju slučajeva djevojčice ne obrate odmah majci, a to bi trebalo da urade – navodi dr Živaljević.