Neurolog dr Majid Fotuhi za Njuzvik ističe da su te brige opravdane.
– Ono što roditelji primjećuju nije da su djeca „manje sposobna“, već da se njihovi mozgovi razvijaju pod uticajem okoline koja ne podstiče dugotrajnu koncentraciju, emocionalnu ravnotežu ni konsolidaciju pamćenja – objašnjava Fotuhi, vanredni profesor na Univerzitetu Johns Hopkins.
Prema njegovim riječima, dječji mozgovi su danas izloženi većem opterećenju nego ikada prije. Jedan od glavnih razloga je tzv. ekonomija pažnje – svijet kratkih video-zapisa, stalnih notifikacija i sadržaja koje oblikuju algoritmi. Takvo okruženje uči mozak da stalno traži brze nagrade, zbog čega je zadržavanje pažnje u učionici sve teže.
Uz to, djeca danas manje spavaju, manje se kreću i osjećaju veći pritisak vezan za školski uspjeh nego ranije generacije.
S neurološkog gledišta to je posebno važno, jer su moždane mreže zadužene za pažnju, emocionalnu kontrolu i izvršne funkcije još u razvoju tokom djetinjstva i adolescencije.
– Te mreže su vrlo osjetljive na uticaje iz okoline – ističe Fotuhi.
– Kada je mozak stalno izložen prevelikom broju nadražaja, bez dovoljno odmora i pod hroničnim stresom, te mreže postaju neefikasne – ne zato što su oštećene, nego zato što nisu dovoljno razvijene.
To objašnjava zašto djete može satima potpuno da se fokusira na video-igru, a istovremeno se muči s pisanjem domaćeg zadatka iz matematike.
– Mozak se stalno prilagođava. Pod dugotrajnim opterećenjem može oslabiti, ali se uz prave navike i podsticaje može ponovno ojačati – dodaje Fotuhi.
Uloga životnog stila
Na funkcionisanje dječjeg mozga snažno utiču svakodnevne navike. Neredovan san smanjuje mentalnu bistrinu i povećava impulsivnost, ishrana bogata ultraprerađenom hranom može narušiti cirkulaciju i pokrenuti upalne procese, dok hronični stres stavlja mozak u stalno stanje napetosti, otežavajući učenje i pamćenje.
Nedostatak fizičke aktivnosti dodatno smanjuje proizvodnju materija koje su važne za pažnju, učenje i emocionalnu stabilnost.
Pet ključnih koraka za jačanje mozga
Dobra vijest, ističe Fotuhi, jeste da su ti efekti u velikoj mjeri reverzibilni. Na osnovu svog istraživačkog i kliničkog iskustva izdvojio je pet praktičnih smjernica koje roditelji mogu primjeniti kako bi ojačali djetetov mozak u periodu od osam do 12 nedjelja.
– Najvažniji su dosljednost i jasna struktura. Male promjene koje se sprovode svaki dan mogu iznenađujuće brzo dovesti do stvarnih promjena u funkcionisanju mozga. Mozak nije statičan – poput mišića, jača uz pravilnu „rutinu treninga“ i njegu.
Prvi korak odnosi se na stabilan san: odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme, čak i vikendom te izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije sna.
Drugi korak je ishrana.
– Stimulišite djete da jede obroke bogate proteinima, povrćem, voćem, zdravim mastima i cjelovitim žitaricama – savjetuje Fotuhi. Smanjite unos ultraprerađenih grickalica i zaslađenih pića. Hranu treba posmatrati kao gorivo za mozak, a ne samo kao izvor kalorija.
Treći korak je svakodnevno kretanje, u trajanju od 30 do 60 minuta.
Četvrti je uvođenje jasne strukture kod kuće.
– Vizuelni rasporedi, jasne rutine i tačno određeno vrijeme za rad i odmor smanjuju stres i oslobađaju mentalnu energiju potrebnu za učenje – objašnjava Fotuhi.
Posljednji korak uključuje svjesno jačanje moždanih funkcija kroz igre za radnu memoriju, vježbe pažnje, tehnike svjesnosti te učenje organizacije i upravljanja vremenom.
– Kada se ovi koraci kombinuju i prilagode djetetu, roditelji često primjećuju značajna poboljšanja već nakon dva do tri mjeseca – ne samo u školskom uspjehu, nego i u samopouzdanju, emocionalnoj stabilnosti i porodičnoj atmosferi – zaključuje Fotuhi, piše B92.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.