Djeca

DIJABETES KOD DJECE Ove zdrave navike pomažu u kontroli bolesti

Pedijatrijski endokrinolog dr Meri Pat Galager i dr Elizabet DŽ. Koen, podijelili su na portalu Nyulangone, pet činjenica o dijabetesu kod djece.

DIJABETES KOD DJECE Ove zdrave navike pomažu u kontroli bolesti
FOTO: PAVEL DANILYUK/PEEXELS

Dijabetes nije više samo bolest odraslih 

Prije nekoliko decenija, dve najčešće vrste dijabetesa razlikovale su se po godinama kada se javljaju. Tip 1 je bio poznat kao „dečiji dijabetes“, jer se uglavnom javljao u djetinjstvu. Tip 2 je nazivan „dijabetes odraslih“, jer je rijetko pogađao osobe mlađe od 20 godina. Danas se tip 1 može dijagnostikovati u bilo kojoj dobi, dok se tip 2 sve češće javlja kod mladih adolescenata.

Dijabetes tipa 1 nastaje kada imuni sistem greškom napadne ćelije pankreasa koje proizvode insulin, što se može desiti i u ranom djetinjstvu. Tip 2 nastaje kada tijelo postane otporno na insulin, a pankreas ne može da nadoknadi deficit. (Većina osoba sa insulinskom rezistencijom ipak neće razviti tip 2.)

Broj djece sa tipom 2 porastao je za 30 odsto između 2001. i 2009. godine, što se povezuje sa rastućim brojem gojazne djece. Dobra vijest je da se prema novijim podacima taj trend stabilizuje, prenosi zdravlje.kurir.rs.

Gojaznost nije jedini faktor

Broj djece sa tipom 1 takođe raste u posljednje dvije decenije, ali razlozi nisu potpuno poznati.

– Mogući okidači imunog sistema su neki hemijski spojevi, hrana ili virusi – ili čak nedovoljna izloženost infekcijama – sugeriše dr Galager.

Jasno je, međutim, da geni igraju ključnu ulogu u svim oblicima dijabetesa. Studije pokazuju da ako jedno blizance ima tip 1, drugo ga razvija u otprilike polovini slučajeva.

Oko 80 odsto djece sa tipom 2 ima bar jednog roditelja sa ovom bolešću.

Rijetki oblici dijabetesa nastaju zbog mutacija u jedinom genu (monogeni dijabetes), ali naučnici još uče kako kombinacije gena utiču na tipove 1 i 2.

dijabetičar mjeri šećer
FOTO: FREEPIK

Dijagnostika može biti komplikovana

Tip 1 se često otkriva tek kada pacijent razvije ketoacidozu – opasno stanje izazvano nedostatkom insulina. Simptomi su: 

ekstremna žeđ

učestalo mokrenje

povraćanje

voćni miris daha

Pored visokog nivoa šećera i niskog insulina, krvni testovi obično pokazuju autoimuni odgovor koji potvrđuje tip bolesti.

Dijabetes tipa 2 često ostaje neprimijećen dok dete ne ode na rutinski pregled, kada test hemoglobin A1C otkriva stalno povišen nivo šećera u krvi. Međutim, istina nije uvijek jednostavna: tip 2 se obično povezuje sa gojaznošću, ali gojazno dijete može imati tip 1, a osoba sa autoimunim markerom može pokazati tip 2.

Liječenje tipa 2 kod mladih može biti izazovno

Iako tip 1 čini samo oko 5 odsto slučajeva dijabetesa u SAD, on je najčešći kod djece i adolescenata i obično se kontroliše primenom insulina. Ova djeca su zdrava. Mogu da se bave sportom i jedu sladoled kao njihovi vršnjaci – objašnjava dr Galager.

Liječenje mladih sa tipom 2 je teže. Lekovi i insulin mogu pomoći u kontroli šećera, ali neće dati rezultat bez promijene životnog stila. Nije lako navesti tinejdžere da smanje ugljene hidrate i redovno vježbaju. Zato radimo sa celom porodicom kako bismo im pomogli da uvedu zdrave navike – napominje dr Galager.

Pročitajte još

Dijabetes kod djece je težak i za roditelje

Kontinuirano praćenje nivoa šećera i lekova može biti iscrpljujuće, a briga o mogućim komplikacijama dodatno opterećuje roditelje. Roditeljima govorim da se ne osjećaju krivim – oni nisu izazvali bolest svog djeteta. Umjesto toga, ona i njen tim pomažu roditeljima i deci da steknu osjećaj kontrole i samopouzdanja. Ovo je maraton, ne sprint. Težak je posao, ali mogu da uspeju -kaže dr Galager.

Kako kontrolisati dijabetes kod dece? 

Važno je naučiti djecu kako pojedine namirnice utiču na nivo šećera u krvi.

važno je podsticati djecu da piju vodu kada su žedna

da ograniče unos slatkiša, sokova, peciva, meda, džema i zasićenih masti

da biraju ugljene hidrate bogate vlaknima poput hljeba, tjestenina i pirinača od cijelog zrna

dva do tri puta nedjeljno meso u dječjim obrocima možete zamijeniti mahunarkama i obogatiti obroke raznobojnim povrćem

poput spanaća, karfiola, šargarepe i patlidžana

Takođe, ne smijemo zaboraviti da:

Užina može biti jednostavna i nutritivno vrijedna, voće i sir su odličan izbor

Svakodnevna fizička aktivnost bi trebalo da postane rutina

Važno je izbjegavati hranu koja sadrži trans masne kiseline

Male promijene danas znače zdravije sutra