Doživljaji iz djetinjstva često oblikuju naše ponašanje u odrasloj dobi, a dječaci koji se suoče s određenim poteškoćama mogu te lekcije i očekivanja prenijeti i kasnije u život. To može uticati na njihovo ponašanje i odnose s drugima, zbog čega je važno razumjeti korijene takvog ponašanja.
Rano odbijanje i strah od ranjivosti
Nakon puberteta dječaci počinju da osjećaju simpatije i žele da izlaze na sastanke. Biti odbijen može biti bolno, ali to je normalan dio odrastanja. Ključno je kako okolina, naročito roditelji, podržava dječake nakon odbijanja. Roditelji im mogu pomoći tako što će im objasniti da odbijanje nije razlog za stid i da ne umanjuje njihovu vrijednost ili muževnost.
Mogu ih naučiti da poštuju tuđu odluku, prožive svoje razočaranje i nastave dalje bez okrivljavanja druge osobe. Bez takvog vođstva, neki dječaci mogu odrasti u muškarce koji se plaše ranjivosti. Mogu postati toliko uplašeni od odbijanja da izbjegavaju povezivanje s osobom koja im se dopada. Drugi mogu postati previše kritični, ističući tuđe mane kako bi se zaštitili tako što će prvi odbiti potencijalnog partnera i izbjeći bol.
Maltretiranje kao okidač za aroganciju
Zlostavljanje u djetinjstvu može snažno uticati na samopouzdanje. Dječaci se suočavaju s otvorenim maltretiranjem poput prijetnji i uvreda, ali i sa prikrivenim oblicima, kao što su ismijavanje od strane prijatelja, isključivanje iz društva ili etiketiranje da su “preosjetljivi” kada pokažu osjećanja. To je posebno zbunjujuće kada ih povrijedi osoba koju smatraju prijateljem.
Vremenom dječak može početi da sumnja u sopstvenu vrijednost i nauči da skriva nesigurnost. Kao odrasli, takvi muškarci često svoju duboku nesigurnost prikrivaju arogancijom ili pretjeranom kritičnošću. Iako je to odbrambeni mehanizam, takvo ponašanje odbija druge i otežava održavanje prijateljstava i veza.
Zabrana plakanja koja tugu pretvara u bijes
Društvo često očekuje da muškarci budu jaki i da ne pokazuju emocionalnu ranjivost, što se smatra slabošću. Zbog toga se mnogim dječacima odmalena govori da ne plaču. Kada roditelj reaguje ljutnjom na dječakove suze, uči ga da su njegova osjećanja nešto što treba sakriti. Vremenom može početi da se stidi plakanja, a taj stid prenosi se i u odraslu dob.
Muškarci koji su naučeni da potiskuju emocije ne mogu ih se jednostavno riješiti. Tuga i druga potisnuta osjećanja često izbijaju na površinu u obliku bijesa, što ih može navesti da se istresaju na voljene osobe i tako ih udaljavaju od sebe.
Nametnuto uvjerenje da briga o izgledu nije “muževna”
Dok se djevojčice obično podstiču da brinu o svom izgledu, dječaci često ne dobijaju istu poruku. Mnogi usvoje stav da interesovanje za odjeću, njegu kože ili izgled uopšte nije “muževno”. Problem je što takav stav može dovesti do osuđivanja drugih muškaraca koji se trude oko svog izgleda.
Briga o koži nije samo pitanje ljepote, već i higijene. Dječaci koji vjeruju da je sramota voditi računa o izgledu mogu kasnije kritikovati prijatelje koji to rade, stvarajući neprijatnost i ponavljajući isti obrazac stida vezan za osnovnu brigu o sebi.
Pritisak da se bave sportom umjesto sopstvenim interesovanjima
Roditelji ponekad tjeraju dječake da se bave sportom kako bi ih “očvrsnuli” ili usmjerili ka aktivnostima koje se smatraju muževnijim, za razliku od pozorišta ili umjetnosti. Kada rodne uloge diktiraju čime dječaci smiju da se bave, to ih može spriječiti da otkriju i slijede svoje stvarne strasti.
Muškarci odgajani s uvjerenjem da je sport ključan dio muškog identiteta mogli bi smatrati druga interesovanja nevažnim. To ih može učiniti zatvorenim za vrijednosti svega što nije povezano sa sportom i suziti im vidike.
Nedijagnostikovani ADHD i osjećaj da s njima nešto nije u redu
Kod dječaka se ADHD može ispoljiti kao hiperaktivnost, nemir i poteškoće s koncentracijom. Ako se takvo stanje ne dijagnostikuje, dječak koji se bori s tim simptomima može početi da misli da s njim nešto suštinski nije u redu.
Upoređujući se s vršnjacima, može postati samokritičan i sumnjati u svoju sposobnost da se promijeni. To može dovesti do toga da kada odraste odustane od rada na sebi, vjerujući da je jednostavno takav. Bez dijagnoze, podrške i alata za upravljanje svojim stanjem, takvi dječaci mogu da zadrže navike koje otežavaju funkcionisanje u društvu.
Svađe roditelja kao model nezdravih veza
Djeca obraćaju pažnju na to kako se njihovi roditelji nose s međusobnim sukobima. Dječak koji odrasta uz roditelje koji se neprestano svađaju može povjerovati da je to normalan način funkcionisanja veza. Ako jedan roditelj redovno omalovažava drugog, dijete može usvojiti taj obrazac ponašanja.
Kao muškarac, može omalovažavati partnerku, a da ne shvata u potpunosti koliko je to štetno. Takva naučena ponašanja mogu mu znatno otežati izgradnju zdravih i stabilnih odnosa.
Izolacija u djetinjstvu i nesposobnost sklapanja prijateljstava
Mnogi odrasli muškarci teško sklapaju prijateljstva. To je još izraženije kod onih koji su u djetinjstvu bili socijalno izolovani. Dječaci koji su bili isključeni ili ignorisani u školi nemaju rana iskustva na koja bi mogli da se oslone u odrasloj dobi.
Muškarci koji kao djeca nisu imali mnogo prijatelja možda ne posjeduju alate koji olakšavaju stvaranje veza, niti vide prijateljstvo kao važan dio života. To može dovesti do izolacije ili do toga da stavljaju prevelik pritisak na jednu osobu da ispuni sve njihove društvene i emocionalne potrebe.
Nedostatak prijateljica i pogrešna percepcija o ženama
Prijateljstva s djevojčicama tokom djetinjstva mogu pomoći dječacima da nauče da grade odnose sa ženama zasnovane na poštovanju. Muškarci koji nisu imali prijateljice dok su odrastali mogu početi da gledaju na žene kao na nešto odvojeno od sebe, a ne kao na cjelovite osobe.
Stvaranjem podjela između muškaraca i žena, mogu postati skloniji seksizmu. Bez iskustva prijateljstva sa ženom čiju ličnost, ideje ili radnu etiku poštuju, mogli bi imati problema s poštovanjem ženskih mišljenja kasnije u životu, što može štetiti njihovim profesionalnim i ličnim odnosima, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.