Kardiolozi upozoravaju: Najčešće greške pri mjerenju krvnog pritiska

Iako često djeluje kao rutinska procedura koja ne zahtjeva posebnu pripremu, u stvarnosti je veoma osjetljiva na brojne svakodnevne faktore.

Zbog toga ljudi često dobijaju netačna očitavanja krvnog pritiska kod kuće, što može dovesti do pogrešnih zaključaka – na primjer, da im je krvni pritisak viši ili niži nego što zapravo jeste. Takva odstupanja mogu uticati na odluke o lečenju i otežati lekarima procenu pravog stanja.

Stručnjaci stoga naglašavaju da pravilna priprema i tehnika mjerenja igraju ključnu ulogu. Kardiolozi izdvojili su najčešće greške koje se javljaju prilikom merenja krvnog pritiska i objasnili kako ih izbjeći kako bi rezultati bili što pouzdaniji, prenosi Ordinacija.vecernji.hr, Zdravlje.Kurir.rs.

Korišćenje neodgovarajućeg uređaja ili manžetne

Jedan od najčešćih izvora grešaka je netačna veličina manžetne ili upotreba uređaja koji nisu klinički validirani. Ako je manžetna premala ili prevelika, rezultat može biti značajno iskrivljen, najčešće lažno povišen.

– Iznenađujuće je koliko različitih faktora može uticati na tačnost mjerenja krvnog pritiska – kaže dr Alison Bigeh, kardiolog  iz Medicinskog centra Veksner Državnog univerziteta Ohaja.

Stručnjaci preporučuju upotrebu uređaja za ruku koji su klinički testirani i koji su veličine koje odgovaraju vašoj ruci. Kod kućnih uređaja je važno redovno proveravati njihovu tačnost i funkcionalnost.

Mjerenje sa punom bešikom

Iako se često zanemaruju, fiziološke potrebe poput pune bešike mogu uticati na rezultate mjerenja. Tijelo može reagovati u takvom stanju blagim povećanjem krvnog pritiska, što dovodi do netačnih očitavanja.

– Pacijenti bi trebalo da isprazne bešiku prije mjerenja – savjetuje dr Bigeh, ističući da je to jednostavan korak koji može značajno poboljšati tačnost.

Kretanje, govor i nepravilno držanje

Tokom mjerenja, važno je izbjegavati bilo kakvo kretanje ili razgovor, jer čak i minimalna aktivnost može privremeno povećati krvni pritisak, a položaj tela je podjednako važan.

– Idealno je sedeti u stolici sa oslonjenim leđima, stopalima ravno na podu i bez prekrštenih nogu – objašnjava dr Džoj Gelbman iz Veil Kornel Medicine.

Stručnjaci takođe upozoravaju na takozvani „sindrom bijelog mantila“, kada sam čin odlaska kod ljekara izaziva stres i dovodi do viših vrednosti krvnog pritiska. Bol, anksioznost ili opšte uzbuđenje mogu imati sličan efekat, zbog čega se preporučuje smirivanje nekoliko minuta pre merenja, uz duboko i kontrolisano disanje.

Postavljanje manžetne preko odjeće

Uobičajena greška pri mjerenju krvnog pritiska kod kuće je stavljanje manžetne preko rukava. To može sprečiti pravilan prenos pritiska, što dovodi do netačnih rezultata.

– Preporučuje se upotreba manžetne za nadlakticu, umesto uređaja za zglob ili onog bez manžetne. Manžetna mora biti postavljena direktno na golu ruku, u visini srca – naglašava Bigeh.

Pravilan položaj ruke je takođe ključan – ruka treba da bude oslonjena i opuštena, bez napetosti mišića.

Aktivnosti neposredno prije mjerenja

Na tačnost mjerenja mogu uticati i vaše svakodnevne navike neposredno prije procedure. Pušenje, konzumiranje kofeina ili fizička aktivnost u roku od 30 minuta prije mjerenja mogu privremeno povećati krvni pritisak. Pored toga, važno je izbjegavati žurbu.

– Prije mjerenja, trebalo bi da sjednete, opustite se i držite noge neprekrštene najmanje pet minuta – savetuje dr Bigeh. Ovaj period odmora omogućava tijelu da se stabilizuje, što je ključno za dobijanje realne vrijednosti.

Koliko greške mogu uticati na rezultat?

Iako su to naizgled mala odstupanja, njihov uticaj može biti značajan.

– Svaka od ovih grešaka može povećati sistolni i dijastolni krvni pritisak za 5 do 15 mmHg, a ponekad i više, posebno ako se nekoliko njih dogodi istovremeno – upozorava Bigeh.

U praksi, to znači da osoba može biti pogrešno klasifikovana kao osoba sa visokim krvnim pritiskom ili može steći utisak da je njena bolest lošije kontrolisana nego što zapravo jeste.

Kada i kako mjeriti krvni pritisak?

Da bi se dobila što realnija slika, stručnjaci preporučuju redovno mjerenje krvnog pritiska ujutru i uveče. Na svakom pregledu treba izvršiti dva mjerenja u razmaku od jednog minuta, što daje ukupno četiri mjerenja dnevno.

Ujutru je preporučljivo sačekati nekoliko minuta nakon buđenja, jer su vrijednosti tada prirodno više.

Redovno bilježenje rezultata u dnevnik pomaže vašem ljekaru da prati trendove i prilagođava vašu terapiju. Iako idealan ritam možda neće uvijek biti u potpunosti postignut, važno je naglasiti da je svako dosljedno i tačno mjerenje korisno i mnogo bolje od povremenih ili netačnih očitavanja.