Jedna grupa lijekova ima direktni neposredni uticaj na pritisak, to su beta-blokatori, a svi drugi u najvećem broju slučajeva ne. Lijekove za poremećaj srčanog ritma dijelimo u nekoliko grupa i mogu reći da ih ima relativno puno. Tako da nam je moguće da lijekove koje dajemo, proberemo u odnosu na to šta pacijent ima od pratećih simptoma i poremećaja – sugeriše kardiolog.
Niži pritisak se obično viđa kod mlađih žena i to je nešto što je skoro pa uobičajeno, dodaje prof. dr Pavlović.
– No, tada smo vrlo oprezni pri davanju lijekova iz grupe beta-blokatora, koji sa druge strane mogu biti dati, ali u relativno maloj dozi. Tada pribjegavamo jednoj floskuli koja glasi: titrirati dozu beta-blokatora dokle pritisak dozvoljava. Drugim riječima, dati najveću dozu koja neće previše uticati na pritisak – objašnjava doktor, prenosi KurirZdravlje.
Važan momenat motivacije
Sve ovo je jako bitno iz aspekta motivacije pacijenta da uzima lijekove, naglašava prof. dr Pavlović. Jer, pacijent koji se bude lošije osjećao kada uzima lijekove zbog niskog pritiska, on će se vrlo brzo demotivisati i neće željeti da uzima terapiju, ili će sam na svoju ruku prestati da uzima terapiju.
– Da budem potpuno iskren, ne treba pacijente zbog toga preterano osuđivati, ali je sasvim racionalno da se pacijent požali ljekaru na to i da se sa ljekarom napravi koncept liječenja koji neće uključivati u sebe lijekove koji mu čine da se ne osjeća dobro – poručuje prof. dr Pavlović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.