Osim srčanim bolesnicima, često se događa ljudima koji do tog trenutka djeluju zdravo, bez dijagnoze i bez tegoba, kaže kardiolog prim. dr Živan Dimitrijević.
– Riječ je o trenutnom zastoju rada srca koji nastaje bez prethodnih upozorenja, kod osobe koja najčešće do tada nije imala poznatu bolest srca i sve traje svega nekoliko sekundi. To su, nažalost, situacije u kojima čovjek praktično nema šansu da se spase – objašnjava dr Dimitrijević.
Srce staje iz više razloga
Srce, objašnjava on, može da stane iz nekoliko razloga. Kod mlađih je najčešće uzrok skrivena, urođena srčana mana ili neprepoznata aritmija, a kod starijih masivan infarkt, srčana slabost ili nagli poremećaj srčanog ritma.
– U najvećem broju slučajeva u pitanju je infarkt koji zahvata jednu od glavnih arterija srca. Kada se ona potpuno zapuši trombom, srce ostaje bez dotoka krvi i trenutak kasnije prestaje da radi. Ishod je uvijek tragičan – navodi kardiolog za Kurir.
Tromb se, dodaje, nikada ne stvara na potpuno zdravom krvnom sudu. Uvijek postoji osjetljivo mjesto, naslaga ili suženje arterije koje je već postojalo. Osoba može da izgleda zdravo, ali u suštini nosi rizik o kome ne zna. To su ti “naizgled zdravi ljudi” o kojima se posljednjih godina često govori, objašnjava dr Dimitrijević.
Poremećaji srčanog ritma
Pored infarkta, čest uzrok iznenadne smrti su i teški poremećaji srčanog ritma. U tim slučajevima srce gubi svoj prirodni ritam i vodiča koji usmjerava njegov rad.
– Komore tada počinju da se skupljaju potpuno nasumično, vlakna rade u neusklađeno i dolazi do stanja koje nazivamo fibrilacija komora. Tada srce prestaje da pumpa krv i smrt nastupa momentalno – objašnjava dr Dimitrijević.
Dodaje da se takvi poremećaji mogu javiti i kod ljudi koji nikada nisu znali da imaju aritmiju, jer mnogi (oko pedeset odsto njih) svoje tegobe uopšte ne osjećaju.
– Mogući uzroci su i manjak kalijuma u krvi, upotreba droga kao što su kokain i amfetamini, pojedini psihijatrijski lijekovi takođe mogu da utiču na srčani ritam, ali i ekstreman fizički napor kod profesionalnih sportista koji daleko prevazilazi granice fiziološkog – navodi kardiolog.
Srčana slabost kao uzrok
Pored infarkta i aritmija, do iznenadne smrti može da dođe i kod osoba koje već imaju srčanu slabost. To ljudi kod kojih je srce godinama oslabljeno i ne pumpa dovoljno krvi, ali se simptomi ne pogoršavaju naglo.
– Kod takvih pacijenata, srce jednostavno “stane”, bez prethodnih pogoršanja ili znakova upozorenja. Samo čujete da je neko od njih iznenada preminuo – napominje kardiolog.
Zašto je fizička aktivnost ključna
Iako iznenadna srčana smrt ne može da se predvidi, redovni pregledi mogu da spriječe mnoge slučajeve.
– Dovoljno je jednom godišnje uraditi osnovne analize, EKG i kontrolisati krvni pritisak. To ne mora da radi kardiolog, ljekar opšte prakse može mnogo da otkrije. Najveći problem su oni koji se osjećaju potpuno zdravo, a zapravo imaju neprepoznate aritmije ili povišen pritisak – kaže dr Dimitrijević.
Najčešće rizične navike su, dodaje, iste one koje doprinose svim bolestima srca: fizička neaktivnost na prvom mjestu, koja je često praćena gojaznošću, potom pušenje i visok krvni pritisak.
– Kad se sve to spoji, dobijete idealan “koktel” za kardiovaskularne probleme. Srce je mišić kao i svaki drugi. Ako ne radi, slabi. Kada nema cirkulacije, kada krv ne kruži, dolazi do zastoja i stvaranja ugrušaka. Fizička neaktivnost i gojaznost su dvije najopasnije navike savremenog čovjeka – zaključuje prim. dr Živan Dimitrijević, piše Kurir.
Signali nekoliko sati prije događaja
Iako se iznenadna smrt dešava bez klasičnih simptoma, postoje trenuci koji mogu da ukažu da se nešto dešava u srcu.
– Nekoliko sati prije događaja mogu da se jave bezrazložna gušenja, kašljucanje, osjećaj nelagode u grudima. Nažalost, većina to ne povezuje sa srcem. Sve to može da prethodi fatalnom infarktu – kaže dr Dimitrijević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.