Prema podacima World Heart Federation, visok holesterol doprinosi milionima smrtnih slučajeva svake godine i predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za bolesti srca širom svijeta. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da uzroci nisu uvijek očigledni. U mnogim slučajevima veliku ulogu imaju svakodnevne navike, način ishrane, nivo fizičke aktivnosti, pa čak i kvalitet sna. Vremenom takvi mali, ali stalno prisutni obrasci ponašanja mogu neprimjetno da povećaju nivo holesterola, zbog čega je prepoznavanje rizika prvi korak ka očuvanju zdravlja srca.
– Postoje dvije glavne vrste holesterola. HDL, takozvani “dobar” holesterol, pomaže uklanjanju viška masnoća iz krvi, dok LDL ili “loš” holesterol može da se taloži na zidovima krvnih sudova i poveća rizik od srčanih bolesti – podsjeća kardiolog dr Abhinav Šrivastava i upozorava na pet čestih grešaka koje mogu da doprinesu povišenom holesterolu.
Preskakanje obroka i neredovna ishrana
Preskakanje doručka ili obroci u različito vrijeme možda djeluju bezazleno, ali mogu da poremete metabolizam. Neredovna ishrana često dovodi do prejedanja i lošijeg izbora hrane kasnije tokom dana. To povećava unos nezdravih masti i vremenom može da podigne nivo LDL holesterola. Redovni obroci pomažu stabilnijem metabolizmu i boljoj kontroli masnoća u krvi.
Previše prerađene i industrijske hrane
Grickalice, keks, gotovi zamrznuti proizvodi i slična industrijska hrana često sadrže trans masti i rafinisane ugljene hidrate. Takve namirnice ne samo da povećavaju “loš”, već mogu i da smanje nivo “dobrog” holesterola. Njihovo redovno unošenje postepeno narušava zdravlje srca, čak i kada nema vidljivih simptoma.
Sjedelački način života i manjak fizičke aktivnosti
Dugotrajno sjedenje, bilo za radnim stolom ili kod kuće, smanjuje sposobnost organizma da pravilno reguliše masnoće. Istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Sciences pokazalo je da je nedostatak fizičke aktivnosti povezan sa nižim nivoom HDL holesterola i većim rizikom od stvaranja naslaga u krvnim sudovima. Čak i jednostavna navika, poput brze šetnje od pola sata dnevno, može značajno da popravi odnos masnoća u krvi.
Skriveni šećeri i višak kalorija
Iako se za povišen holesterol najčešće okrivljuju masti, višak šećera predstavlja još jednog “tihog krivca”. Zaslađena pića, deserti, ali i pojedine grickalice koje se reklamiraju kao zdrave, mogu da doprinesu gojenju i insulinskoj rezistenciji. Takve promjene posredno utiču i na povećanje holesterola, kao i na rast rizika od kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje dodatog šećera zato je važno za zdravlje srca, prenosi Healthshots.com.
Loš san i hronični stres
San i stres često se zanemaruju kada je riječ o kontroli holesterola. Istraživanja pokazuju da nedostatak sna i dugotrajan stres mogu da poremete hormonsku ravnotežu i povećaju nivo holesterola. Stres dodatno podstiče nezdrave navike u ishrani, što problem može još više da pogorša. Sedam do osam sati kvalitetnog sna i tehnike opuštanja mogu da naprave veliku razliku.
– Jednostavne promjene životnih navika mogu značajno da smanje rizik od komplikacija. Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, manje prerađene hrane i zdrav dnevni ritam ostaju najvažniji saveznici zdravlja srca – poručuje dr Šrivastava.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.