Po riječima stručnjaka sa Harvarda, vrijednosti ovih brojki pružaju sliku opšteg zdravlja i ukazuju na to koje promjene treba učiniti kako bi se smanjio rizik od srčanog ili moždanog udara.
Iako su idealne vrijednosti dobri ciljevi za većinu ljudi, ljekar može preporučiti različite ciljeve na osnovu godina ili drugih zdravstvenih stanja.
Pet brojeva povezanih sa idealnim zdravljem srca odnose se na: krvni pritisak, šećer u krvi, LDL holesterol, nivo triglicerida, obim struka.
Krvni pritisak – hipertenzija
Idealna vrijednost: manje od 120/80 mm Hg.
Očitavanja krvnog pritiska otkrivaju silu kojom krv pritiska arterije kada se srce kontrahuje (sistolni krvni pritisak, prvi broj) i opušta (dijastolni krvni pritisak, drugi broj).
Krvni pritisak odražava koliko naporno srce radi, na primjer kada se odmara ili vježba, kao i stanje krvnih sudova. Sužene i nefleksibilne arterije uzrokuju porast krvnog pritiska.
Visok krvni pritisak ubrzava oštećenje krvnih sudova, podstičući nakupljanje masnih plakova (ateroskleroza), čime se stvaraju uslovi za srčani udar.
Kod regulisanja krvnog pritiska pomaže ishrana bogata kalijumom – koji se nalazi u mnogom povrću, voću i pasulju – a siromašna natrijumom, uz neophodno izbjegavanje alkohola i duvanskog dima.
LDL holesterol – loš holesterol
Idealna vrijednost LDL-a: manje od 70 mg/dl.
Test holesterola, odnosno lipidni profil, pokazuje više različitih vrijednosti. Ljekari su obično najviše zabrinuti zbog holesterola lipoproteina niske gustine (LDL), čestica koje čine oko dvije trećine holesterola u krvi.
Kada postoji veći broj LDL čestica, one se talože unutar zidova arterija. Kada se tamo nađu, bivaju zarobljene u bijelim krvnim zrncima, formirajući ćelije natovarene mastima koje doprinose razvoju ateroskleroze.
Loš holesterol može se spriječiti i smanjiti ograničavanjem unosa zasićenih masti koje se nalaze u mesu, mliječnim proizvodima i jajima. Njih treba zamijeniti nezasićenim mastima iz orašastih plodova, sjemenki i biljnih ulja.
Trigliceridi
Idealna vrijednost triglicerida: manje od 150 mg/dl.
Možda manje poznati od holesterola, trigliceridi su najčešći oblik masti u krvotoku. Dobijeni iz hrane, ovi molekuli obezbjeđuju energiju za organizam.
Međutim, višak kalorija, alkohola i šećera koje tijelo ne može da iskoristi pretvara se u trigliceride i skladišti u masnim ćelijama.
Kao i visok LDL holesterol, povišene vrijednosti triglicerida povezane su sa većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
I u ovom slučaju pomaže ograničavanje hrane bogate nezdravim mastima i šećerom, izbjegavanje alkohola, kao i konzumiranje hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe.
Šećer u krvi
Idealna vrijednost: manje od 100 mg/dl na prazan stomak.
Visok nivo šećera u krvi definiše dijagnozu dijabetesa, a najčešći oblik je dijabetes tipa 2.
On se javlja kada tijelo razvije insulinsku rezistenciju i ne proizvodi dovoljno insulina da bi prevazišlo tu rezistenciju.
Visok nivo šećera u krvi oštećuje zidove krvnih sudova i uzrokuje vezivanje šećera (glukoze) za LDL holesterol. Zbog toga LDL postaje skloniji oksidaciji, što je još jedan faktor koji podstiče aterosklerozu.
Višak šećera u krvi takođe čini ćelijske fragmente, poznate kao trombociti, ljepljivijim, pa je veća vjerovatnoća stvaranja ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar.
Osobe sa visokim nivoom šećera u krvi trebalo bi da izbjegavaju zaslađene napitke i hranu bogatu šećerom.
S druge strane, preporučuje se konzumiranje cjelovitih, neprerađenih žitarica umjesto hrane napravljene od rafinisanih žitarica, poput bijelog brašna i bijelog pirinča.
Obim struka
Idealna mjera:
Žene: manje od 86 centimetara
Muškarci: manje od 101 centimetar
Obim struka mjeri se oko golog stomaka, neposredno iznad pupka.
Veliki stomak, odnosno abdominalna ili visceralna gojaznost, označava masno tkivo koje okružuje unutrašnje organe.
Visceralna mast luči hormone i druge faktore koji podstiču upalu, što pokreće oslobađanje bijelih krvnih zrnaca uključenih u proces ateroskleroze.
Da bi se ova mast smanjila, pomaže unos manjeg broja kalorija, posebno onih iz visoko prerađene hrane pune šećera, soli i nezdravih vrsta masti.
Druge navike koje čuvaju srce
Nije mali broj ljudi koji imaju jedan ili više pokazatelja iznad idealnih vrijednosti, a prekomjerna težina i gojaznost poprimile su epidemijske razmjere. Upravo prekomjerna tjelesna masa i povećan obim struka utiču na krvni pritisak, LDL holesterol, trigliceride i nivo šećera u krvi.
Pored zdrave ishrane zasnovane na namirnicama biljnog porijekla, važni saveznici u očuvanju zdravlja srca su redovno vježbanje – najmanje 30 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta, poput brzog hodanja, većinu dana u sedmici. Rizik od srčanih oboljenja dodatno se smanjuje kvalitetnim snom u trajanju od sedam do osam sati, kao i uspješnim kontrolisanjem stresa, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.