Žensko tijelo se mijenja tokom cijelog života od prve menstruacije, preko trudnoće i majčinstva, do menopauze. Svaka od ovih faza donosi različita iskustva i može da bude izvor nelagodnosti koju žene često ne shvataju ozbiljno.
Bol, umor i promene raspoloženja lako mogu da se pripišu prirodnoj posljedici menstrualnog ciklusa, hormonskim promjenama ili jednostavno, svakodnevnom stresu. Tu se javlja izvjesna opasnost: uobičajeno pripisivanje nelagodnosti ženskoj fiziologiji smanjuje stanje budnosti, što odlaže odlazak kod ljekara i, posledično, vodi ka kasnijoj dijagnozi ozbiljnog stadijuma raka, piše Blic zdravlje.
Najčešći karcinomi kod žena
Najčešći tip raka, sa više od 2 miliona novih pacijenata dijagnostikovanih širom svijeta u 2022. godini, je rak dojke. Važno je zapamtiti da je žensko tijelo podložno i drugim onkološkim bolestima, koje nisu neuobičajene. To uključuje:
Rak pluća – najveća stopa smrtnosti među karcinomima kod žena (19 odsto).
Rak debelog crijeva – sve češći kod osoba mlađih od 50 godina.
Rak grlića materice – čini približno 3,8 odsto smrtnih slučajeva od raka kod žena.
Rak jajnika – rak koji je veoma teško otkriti u ranim fazama bolesti, učestalost kod žena je 4 odsto.
Rak endometrijuma – često se dijagnostikuje kod žena u postmenopauzi.
Melanom – drugi najčešći tumor kod žena mlađih od 30 godina.
Rak dojke
Rak dojke je najčešći rak kod žena, a takođe je drugi vodeći uzrok smrti od raka (nakon raka pluća). Prema Američkom udruženju za rak, jedna od 8 žena razvije invazivni rak dojke tokom svog života.
U Srbiji se svake godine registruju oko 4.500 novooboljele žene od raka dojke, dok više od 1.700 žena godišnje izgubi život od ove bolesti.
Karcinom dojke ne može da se spriječi, ali može da se otkrije na vrijeme, u najranijoj fazi, kada je izlječenje 100 odsto. Samopregled dojki i redovni skrining testovi su najbolji način da se rak dojke otkrije rano.
Savremene dijagnostičke metode, poput ultrazvuka i mamografije, omogućavaju precizno otkrivanje čak i najmanjih promjena unutar tkiva dojke, koje možda ne bi bile osjetljive na dodir ili vidljive golim okom
Rak pluća
Rak pluća je najčešći i najsmrtonosniji karcinom, a glavni razlog tome su nespecifični simptomi. Istraživanja pokazuju da se kod više od 70 odsto pacijenata rak pluća otkrije tek u posljednjem stadijumu.
Konzumiranje cigareta je glavni uzrok raka pluća, ali naučnici upozoravaju da je ovaj podmukli karcinom u porastu kod nepušača, a sve češće oboljevaju žene koje nikada nisu pušile.
Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), rak pluća kod osoba koje nikada nisu pušile cigarete sada je peti vodeći uzrok smrti od raka širom svijeta. Istraživanja pokazuju da nepušači imaju rizik od raka pluća zbog izloženosti aerozagađenju.
– Rak pluća je najučestaliji, a zatim karcinom dojke kod žena. To su karcinomi koji su, jednostavno rečeno, uzeli maha. Ishrana, zagađenje, duvanski dim, nedovoljna fizička aktivnost. Sve to utiče a sve su to faktori rizika na koje možemo da utičemo – rekao je ranije za Blic zdravlje dr Svetozar Božić, ljekar opšte medicine i rukovodilac Preventivnog centra Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Rak debelog crijeva
Rak debelog crijeva, poznat i kao kolorektalni karcinom, predstavlja maligni tumor koji može da nastane na bilo kom dijelu debelog crijeva ili na njegovom završnom dijelu (rektumu).
Kolorektalni karcinom je treći najčešći rak na svijetu i drugi vodeći uzrok smrti među ljudima starijim od 50 godina. U Srbiji, ovaj tip karcinoma drugi je najčešći zloćudni tumor u oboljevanju i umiranju.
Kolorektalni karcinom se najčešće javlja kod osoba starijih od 45 godina. Međutim, SZO ukazuje na globalni trend porasta ovih vrsta tumora, a rak debelog crijeva sve više pogađa mlađe ljude.
Obično počinje od polipa, a iako većina polipa nije kancerogena kada se otkrije, neke vrste polipa debelog crijeva mogu da prerastu u rak ako se ne uklone.
Nažalost, kada se simptomi pojave, rak debelog crijeva je najčešće već u odmaklom stadijumu. Ali za razliku od većine karcinoma, kolorektalni kancer se često može spriječiti skriningom i uspješno se liječi kada se otkrije rano.
Rak grlića materice
Rak grlića materice je drugi najčešći oblik raka kod žena, odmah poslije karcinoma dojke. Glavni uzročnik ovog raka je humani papiloma virus (HPV), a nakon infekcije HPV-om obično prođu godine prije nego što nastane rak grlića materice, i to najčešće bez ikakvih simptoma.
Inače, postoji više od 200 tipova HPV-a i oni mogu da inficiraju unutrašnje i spoljašnje genitalije, analnu regiju, regiju usne duplje i ždrela, kao i određene dijelove kože kod žena i muškaraca. Oko desetak tipova HPV nazivaju se visokorizičnim i oni mogu da budu uzrok nastanak određenih vrsta raka kod muškaraca i žena, od kojih je najčešći rak grlića materice.
Skrining pregledi za rak grlića materice Papanikolau testom (PAP test) su jedini način da se maligne promjene nađu u ranim stadijumima, kada mogu lako da se odstrane, prije nego što se rak uopšte pojavi. Pored PAP testa, u ranom otkrivanju raka grlića materice može se koristiti HPV test kojim se utvrđuje da li postoji HPV virus, primenom osjetljive PCR tehnike.
Rak jajnika
Rak jajnika je najsmrtonosniji ginekološki karcinom, i generalno osmi malignitet po smrtnosti. Prema statistikama, jedna od 78 žena suočava se sa ovom malignom bolešću.
Razlog ovim sumornim statistikama je taj što rak jajnika ne pokazuje nikakve ili vrlo suptilne simptome, što ga čini težim za otkrivanje. Zbog toga se dijagnoza češće postavlja u kasnijim fazama.
Rano otkrivanje može značajno da poboljša prognoze, te je petogodišnja stopa preživljavanja u ranoj fazi veća od 90 odsto. Ali, nažalost, kada se rak jajnika dijagnostikuje u uznaprijedovalom stadijumu bolesti, preživljavanje ne prelazi 30 odsto.
Najvažniji faktor rizika za rak jajnika, osim starosti, je porodična istorija raka dojke ili jajnika. To uključuje osobe sa nasleđenim genetskim promenama poput BRCA1, BRCA2 i Linčovog sindroma.
Rak endometrijuma
Rak materice je najčešća vrsta karcinoma koja pogađa ženski reproduktivni sistem, a najučestaliji oblik ovog karcinoma je rak endometrijuma (tela materice)
Rak endometrijuma se uglavnom razvija nakon menopauze, a prema statistikama, oko 3 odsto žena dobije dijagnozu raka materice u nekom trenutku tokom svog života.
Na sreću, rak endometrijuma se često dijagnostikuje u ranoj fazi, jer je neobično vaginalno krvarenje obično znak zbog kojeg se žene obrate ginekologu. Petogodišnja stopa preživljavanja za rak endometrijuma iznosi 81 odsto, a ova stopa je još veća (95 odsto) kada se rak nije proširio izvan materice.
Međutim, rak materice je fatalan kada se ne dijagnostikuje. Stopa preživljavanja se smanjuje na svega 17 odsto kada se rak proširi na druge dijelove tijela van materice.
Melanom
Melanom je najsmrtonosniji oblik raka kože i drugi je najčešći tumor kod žena mlađih od 30 godina. Predstavlja zloćudni tumor melanocita, ćelija kože, koje proizvode pigment melanin, čija je uloga da štiti ove ćelije od prekomjernog ultravioletnog zračenja.
Melanom može da se pojavi bilo gde na tijelu – na koži, ali i na sluzokoži svih organa, na noktima, pa čak i u očima. Pritom, melanom se javlja na različitim dijelovima tijela kod muškaraca i žena – kod muškaraca češće pogađa gornji dio tijela, dok su kod žena pogođeni donji ekstremiteti.
U početku, melanom može da izazove malo simptoma, te jedini simptomi mogu da budu novi ili neobični mladež ili promena na koži. Ponekad, međutim, tragovi ili mrlje na koži postaju osjetljivi, počinju da svrbe ili su bolni. Ujedno, bilo kakva promjena na noktu – tamna mrlja, tačkica ili široka tamna pruga – može da bude znak melanoma nokta.
Melanom ima 5-godišnju stopu preživljavanja od oko 99 procenata u prvoj fazi. Naime, ukoliko se melanom otkrije u fazi kada se maligne ćelije nalaze u najpovršnijim dijelovima kože (u epidermu, tzv. melanom in situ), jednostavnom hirurškom procedurom u lokalnoj anesteziji, koja traje manje od 15 minuta, može se ukloniti melanom i trajno riješiti problem.
Simptomi raka koje žene najčešće ignorišu
Svaki od pomenutih karcinoma može se razviti podmuklo i tokom dužeg vremenskog perioda, bez ikakvih jasnih simptoma. Zato je budnost toliko važna — ne odlagati preventivne testove i ne ignorisati simptome koji mogu da izgledaju trivijalno, ali zapravo ukazuju na ozbiljan problem.
Slijedi spisak simptoma raka koje žene ne bi trebalo da ignorišu:
Simptomi raka dojke
Kvržice u dojci ili kvržice u pazuhu
Bilo kakve promene u obliku dojke
Zadebljanje kože
Iscjedak iz bradavice
Bol u grudima.
Simptomi raka pluća
Hronični, hrapav kašalj, ponekad uz iskašljavanje krvi
Promuklost
Otežano gutanje
Kratak dah i otežano disanje koje se pogoršava
Zviždanje u grudima
Dugotrajni bol u grudima
Respiratorne infekcije koje se često vraćaju, uključujući bronhitis ili upalu pluća
Bol u ramenu.
Simptomi raka debelog crijeva
Stalna nelagodnost u stomaku.
Dijareja ili zatvor.
Promjene u učestalosti pražnjenja crijeva.
Krv u stolici ili krvarenje iz rektuma.
Neobjašnjivi gubitak težine.
Slabost ili umor.
Nadimanje, promjene u apetitu ili osjećaj sitosti čak i nakon malog unosa hrane.
Simptomi raka grlića materice
Krvarenje nakon seksualnog odnosa
Sukrvičav iscedak
Neredovna menstruacija
Bol, koji predstavlja kasni simptom.
Simptomi raka jajnika
Abnormalno krvarenje iz vagine
Pritisak ili bol u karlici
Bol u stomaku
Nadimanje
Gubitak apetita ili brz osjećaj sitosti
Često mokrenje
Iznenadna potreba za mokrenjem (urinarna hitnost)
Bol prilikom seksualnog odnosa
Zatvor ili promene u pražnjenju crijeva kao što su neredovne stolice
Abdominalna masa ili otok stomaka
Bol u leđima
Neobjašnjivi gubitak težine
Konstantan osjećaj umora.
Simptomi raka endometrijuma
Vaginalno krvarenje između menstruacija prije menopauze
Vaginalno krvarenje nakon menopauze, čak i u maloj količini
Bol u donjem dijelu stomaka ili grčevi u karlici, odmah ispod stomaka
Bijeli ili bistar vaginalni iscedak kod žena u postmenopauzi
Izuzetno dugotrajno, teško ili često vaginalno krvarenje kod žena starijih od 40 godina.
Simptomi melanoma
Ranica koja ne prolazi.
Otok oko promjene na koži.
Promjena koja je veća od graška.
Asimetričnost i nazubljene ili nedefinisane ivice.
Promjene boje koje se šire.
Svrab, osjetljivost ili bol na koži.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.