Pravdati se i dokazivati nije moguće jer sve okrene u svoju korist, a psihički se jako teško postalo nositi sa tim- kaže ovo naša čitateljka Emanuela, koja se za pomoć obratila specijalisti psihijatrije dr Aleksandru Pejiću.
Odgovor:
Poštovana Emanuela,
Hvala Vam što ste se otvorili i podijelili ovo teško iskustvo. Razumijem koliko može biti iscrpljujuće kada ste izloženi stalnom pritisku na poslu, posebno kada neko od kolega koristi neiskrenost kako bi sebe predstavio u boljem svjetlu. Takve situacije često stvaraju osjećaj nemoći, frustracije i smanjenog samopouzdanja, što dugoročno može negativno uticati na Vaše emocionalno zdravlje.
S obzirom na to što ste opisali, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) kod psihologa može biti koristan pristup. KBT pomaže da naučite kako da prepoznate i promijenite misli koje Vam dodatno otežavaju svakodnevnicu. Kod ovakvih situacija, često se javljaju uvjerenja poput: „Nikad neću moći dokazati istinu“ ili „Nema izlaza iz ove situacije“, koja pojačavaju osjećaj bespomoćnosti. Kroz KBT, psiholog Vas vodi kroz proces u kojem učite kako da ta uvjerenja prepoznate, sagledate ih realnije i nađete način da smanjite njihovu snagu nad Vašim raspoloženjem.
Konkretno, kroz terapiju možete:
– Razviti strategije kako da ostanete smireni u trenucima kada Vas kolegica provocira ili omalovažava
– Naučiti kako da jasnije postavite granice i zaštitite sebe, bez potrebe za stalnim pravdanjem
– Vježbati komunikacijske vještine koje Vam mogu pomoći da kratko i jasno odgovorite, bez ulaska u rasprave u kojima se istina izvrće
– Ojačati unutrašnju sigurnost kako biste se manje oslanjali na potvrdu okoline, što smanjuje osjećaj ranjivosti.
Važno je naglasiti da u ovakvim slučajevima lijekovi, poput antidepresiva ili anksiolitika, mogu imati brže I snažnije djelovanje na simptome poput nesanice, anksioznosti ili pada raspoloženja, u poređenju s psihoterapijom. Ipak, najbolje rezultate daje kombinacija farmakoterapije i psihoterapije, kada to procijeni ljekar.
Takođe, pokušajte voditi dnevnik događaja. Zapisujte datume, što je tačno rečeno i ko je bio prisutan. To Vam može pomoći da lakše predočite šefu konkretne primjere ako dođe trenutak da se situacija riješava formalno. Ukoliko osjetite da Vam je teško da sve ovo iznesete sami, razgovor s psihijatrom može Vam dati dodatnu podršku i procjenu da li bi u Vašem slučaju lijekovi pomogli da se osjećate stabilnije dok radite na promjeni načina razmišljanja i suočavanja sa stresom.
Uz podršku stručnjaka, moguće je naučiti kako da se osjećate jače I sigurnije u ovakvim okolnostima.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić,
spec. psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatra.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.