Zdravstvene koristi borovnica: Dijetetičar otkriva zašto bi trebalo da ih jedemo što češće

Dijetetičari posebno izdvajaju njihov potencijalni doprinos zdravlju crijeva, mozga i srca.

Ako tražite jednostavan način da obogatite ishranu, borovnice mogu biti dobar izbor. Mogu se jesti svježe ili zamrznute, a lako se dodaju jogurtu, ovsenim pahuljicama, smutijima ili salatama.

Mogu da podrže zdravlje crijeva

Borovnice sadrže vlakna, ali i polifenole – prirodna biljna jedinjenja koja mogu imati važnu ulogu u zdravlju crijeva.

Jedna šolja borovnica sadrži oko 3,6 grama vlakana, koja doprinose normalnom varenju i redovnom pražnjenju crijeva. Polifenoli iz borovnica mogu takođe da podrže korisne bakterije u crijevima i doprinesu očuvanju zdrave crijevne barijere.

Osim toga, flavonoidi i druga biljna jedinjenja iz borovnica povezuju se sa smanjenjem upalnih procesa.

U jednoj manjoj studiji, osobe sa digestivnim tegobama, uključujući sindrom iritabilnog crijeva, koje su šest nedjelja unosile količinu liofilizovanih borovnica ekvivalentnu približno 1,25 šolje svježih borovnica dnevno, prijavile su manje abdominalnih tegoba i bolje opšte blagostanje u poređenju sa grupom koja je dobijala placebo.

Dobre su za mozak i pamćenje

Borovnice su posebno bogate antocijaninima, biljnim pigmentima iz grupe polifenola koji im daju karakterističnu plavu boju.

Ova jedinjenja imaju antioksidativna svojstva i mogu pomoći u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Zbog toga se istražuje njihov potencijalni uticaj na zdravlje mozga, pamćenje i kognitivne funkcije.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da redovna konzumacija borovnica može biti povezana sa boljim pamćenjem i učenjem, kao i podrškom funkciji mozga, posebno kod starijih osoba.

Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se precizno utvrdilo koliko borovnice mogu da utiču na dugoročno očuvanje kognitivnih funkcija.

Doprinose zdravlju srca i krvnih sudova

Još jedan razlog da borovnice budu deo raznovrsne ishrane jeste njihov potencijalni doprinos zdravlju srca i krvnih sudova.

Njihovi antocijanini i drugi polifenoli povezuju se sa boljom funkcijom krvnih sudova, dok vlakna mogu doprineti održavanju zdravog nivoa holesterola. Neka istraživanja ukazuju i na mogući povoljan uticaj borovnica na krvni pritisak i upalne procese.

U jednoj studiji veći unos borovnica bio je povezan sa 33 odsto manjim rizikom od srčanog udara kod žena. Važno je, međutim, naglasiti da ovakva povezanost ne znači da borovnice same po sebi sprečavaju srčani udar.

Zdravlje srca zavisi od brojnih faktora, uključujući krvni pritisak, nivo masnoća u krvi, fizičku aktivnost, tjelesnu težinu i ukupne životne navike.

Svježe ili zamrznute – koje su bolje?

Dobra vijest je da ne morate da čekate sezonu da biste jeli borovnice. Svježe i zamrznute borovnice mogu biti dobar izbor i pružiti slične nutritivne koristi.

Možete ih dodati u: ovsene pahuljice ili kašu

jogurt

smuti

voćnu ili zelenu salatu

palačinke i mafine

Borovnice su same po sebi slatke, pa predstavljaju i jednostavan način da desertima ili doručku dodate voće bez potrebe za velikom količinom dodatog šećera.

Zaključak

Ove moćne bobice nisu „čarobna“ namirnica, ali zbog vlakana i brojnih biljnih jedinjenja mogu biti vredan deo raznovrsne i uravnotežene ishrane. Njihove moguće koristi posebno se istražuju u vezi sa zdravljem crijeva, mozga i srca, prenosi  Health.com, zdravlje.kurir.rs.