Savjeti doktora

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Da li je mudro da sam PREĐEM NA DRUGI LIJEK koji se koristi za liječenje depresije?

Koji je lijek opasniji da se pije dugotrajnije - Ksalol ili Lyrica?

tablete
FOTO: V. LALIĆ/RINGIER

Primijetio sam da mi treba veća doza Lyrice, da bih osjetio mir ujutro. Pijem i Paroksetin. Zanima me da li je mudro da postepeno ukidam Lyricu a da pređem na Ksalol 1mg ujutro, 0,5mg popodne i 1mg uveče. Da li je Ksalol opasan ako se uzima pravilno i godinama uz Seroxat? Imam F41.2 i F43.2.

Odgovor:

Poštovani Lazo,

Vaše pitanje je vrlo važno i drago mi je da ste ga postavili, jer pokazuje da ozbiljno razmišljate o svom zdravlju i terapiji. Vidim da već koristite paroksetin (Seroxat), što je SSRI antidepresiv koji se uobičajeno propisuje kod anksioznih i depresivnih poremećaja, pa i kod dijagnoza koje ste naveli (F41.2 – mješoviti anksiozno-depresivni poremećaj i F43.2 – poremećaj prilagođavanja). On je u ovoj kombinaciji zapravo osnovni lijek.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Kada govorimo o pregabalinu (Lyrica) i alprazolamu (Ksalol), riječ je o dva potpuno različita lijeka. Pregabalin se sve češće koristi kod generalizovanog anksioznog poremećaja, a prednost je što nema toliko izražen rizik zavisnosti kao benzodiazepini. Međutim, kako i sami primjećujete, kod nekih pacijenata dolazi do razvoja tolerancije, pa s vremenom treba veća doza da bi se postigao isti efekat. Prema podacima Evropske agencije za lijekove iz 2022. godine, pregabalin u višim dozama i pri dugotrajnoj upotrebi može izazvati i zavisnost, ali taj rizik je ipak manji nego kod benzodiazepina.

Alprazolam (Ksalol) spada u benzodiazepine. Njegova upotreba na duži rok je povezana s visokim rizikom razvoja zavisnosti, posebno kada se koristi svakodnevno i u fiksnim dozama. Studije pokazuju da 15–30% pacijenata koji ga koriste duže od tri mjeseca razvije znake fizičke zavisnosti. Dugotrajna primjena može takođe uticati na kognitivne funkcije i dovesti do problema sa pamćenjem, koncentracijom i koordinacijom, naročito kod starijih osoba.

Zato se u savremenim vodičima (npr. NICE, 2021) preporučuje da se benzodiazepini koriste samo kratkotrajno, obično nekoliko sedmica, ili povremeno, u kriznim situacijama, ali ne kao trajna terapija. Kada se koriste u kombinaciji s SSRI-jem, kao što je kod Vas slučaj, oni mogu pomoći u prvim mjesecima dok antidepresiv ne pokaže puni efekat, ali nisu namijenjeni kao stalni oslonac.

Ono što bih Vam savjetovao jeste da o svakom mijenjanju terapije razgovarate direktno sa svojim psihijatrom. Nije preporučljivo samostalno ukidati ili mijenjati doze, jer i pregabalin i alprazolam zahtijevaju postepeno smanjivanje kako bi se izbjegli simptomi ustezanja. Generalno gledano, dugotrajnija i svakodnevna upotreba alprazolama nosi veći rizik od Lyrice.

Zato bih Vam preporučio da se fokusirate na održavanje stabilne terapije paroksetinom, a da o daljim koracima u vezi s Lyricom i eventualnim korišćenjem benzodiazepina razgovarate sa ljekarom koji Vas prati, uz mogućnost da se uključe i nefarmakološki pristupi poput psihoterapije.

Srdačno,

Mr sci dr med Aleksandar Pejić

specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.