Takav način ishrane može doprinijeti boljoj kontroli apetita, stabilnijem nivou energije i kvalitetnijem snu.
Ako želite da održite stabilan nivo šećera u krvi tokom večeri, nema potrebe da potpuno izbacite ugljene hidrate iz ishrane. Ključ je u tome da ih pravilno kombinujete sa proteinima, vlaknima i zdravim mastima.
Stručnjaci ističu da uravnotežena večera može pomoći u sprečavanju naglih skokova šećera u krvi, produžiti osjećaj sitosti i doprinijeti boljem opštem zdravlju.
Formula za zdrav večernji obrok
Osnovu idealne večere trebalo bi da čini povrće koje sadrži malo skroba, poput: brokolija, karfiola, tikvica, paprike, paradajza, zelene salate i drugog lisnatog povrća.
Ove namirnice bogate su vodom i vlaknima, što usporava varenje i doprinosi dužem osjećaju sitosti.
Povrće ne mora da bude sirovo. Možete ga peći, grilovati, kuhati na pari ili pripremati kao laganu supu ili prilog.
Proteini su važan dio večere
Nutricionisti preporučuju da se uz povrće obavezno unese i kvalitetan izvor proteina.
Dobar izbor su: jaja, piletina, ćuretina, riba, grčki jogurt, mladi sir.
Posebno se preporučuju masnije vrste ribe poput lososa, sardine i skuše, jer osim proteina sadrže i dragocjene omega-3 masne kiseline koje povoljno utiču na zdravlje srca i krvnih sudova.
Ne morate izbaciti ugljene hidrate
Jedna od čestih grešaka jeste potpuno izbjegavanje ugljenih hidrata u večernjim satima.
Stručnjaci navode da su male porcije kvalitetnih ugljenih hidrata sasvim prihvatljive, naročito kada se kombinuju sa proteinima i vlaknima, prenosi glossy.espreso.co.rs.
Dobri izbori uključuju: sočivo, leblebije, pasulj, integralni pirinač, bulgur, kinou.
Zahvaljujući većem sadržaju vlakana, ove namirnice se sporije vare i ne izazivaju nagle promjene nivoa šećera u krvi.
Šta bi trebalo ograničiti?
Najveći problem predstavljaju brzi ugljeni hidrati i namirnice sa mnogo dodatog šećera.
To su prije svega: peciva od bijelog brašna, kolači, slatkiši, zaslađene žitarice, bijeli hljeb, velike porcije tjestenine od bijelog brašna.
Posebno su problematična gazirana pića i industrijski voćni sokovi, koji sadrže velike količine šećera, a pritom ne pružaju osjećaj sitosti.
Ako vam se jede nešto slatko
Ukoliko poslije večere poželite desert, nutricionisti savjetuju da umjesto kolača izaberete zdraviju alternativu.
Dobar izbor može biti: grčki jogurt bez dodatog šećera, šaka borovnica ili malina, nekoliko badema, oraha ili lješnjaka.
Takva kombinacija zadovoljiće želju za slatkim, a neće izazvati nagle oscilacije šećera u krvi.
Važno je i kada jedete
Pored sastava obroka, značajnu ulogu ima i vrijeme večere.
Kasni i obilni obroci neposredno pred spavanje mogu otežati varenje i nepovoljno uticati na regulaciju šećera u krvi. Zbog toga stručnjaci preporučuju da večerate nekoliko sati prije odlaska na spavanje.
Kratka šetnja poslije večere
Još jedna jednostavna navika može imati veliki značaj za zdravlje – lagana fizička aktivnost nakon obroka.
Kratka šetnja od 15 do 20 minuta pomaže mišićima da iskoriste glukozu iz krvi, što doprinosi stabilnijem nivou šećera i boljem varenju.
Umjesto da odmah nakon večere legnete na kauč, prošetajte, obavite lagane kućne poslove ili se kratko krećite po kući.
Osobe koje imaju dijabetes, predijabetes ili druge zdravstvene probleme trebalo bi da se o promjenama u ishrani posavjetuju sa svojim ljekarom ili nutricionistom kako bi jelovnik prilagodili svojim potrebama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.