"Jedna od nagrada IACS ubuduće će nositi moje ime" Nesvakidašnje priznanje DR VLADIMIRU JAKOVLJEVIĆU u Las Vegasu

Dr Jakovljević je prešao zaista ozbiljan i dug profesionalni put dok nije postao jedan od naših najreferentnijih medicinskih naučnika u svijetu. Od 2000. godine doktor Jakovljević se bavi organizovanjem velikog broja naučnih skupova na temu fiziologije i posebno kardiovaskularne medicine, a do 2023. godine bio je predsjednik Društva fiziologa Srbije. Aktuelni je Predsjednik evropske sekcije Internacionalne akademije kardiovaskularnih nauka (IACS).

Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka je u septembru mjesecu imala međunarodnu konferenciju u Las Vegasu, gdje je profesor Jakovljević držao predavanje i dobio značajnu nagradu.

– Bio je to godišnji sastanak Sjevernoameričke sekcije Internacionalne akademije kardiovaskularnih nauka, moćne organizacije čije je sjedište u Vinipegu. Moje je mišljenje da je program i lista učesnika evropske sekcije kojom ja rukovodim, trenutno bolji od američkog. Moj prijatelj profesor Petr Oštedal je napravio sjajan program koji će biti održan u Pragu u novembru.

Moje predavanje imalo je u fokusu dejstvo nekih novih lijekova u kardiovaskularnoj sferi kao što je Ozempik, koji se koristi za dijabetes i za smanjenje tjelesne mase. Trenutno je vrlo popularan i kod nas, a tu grupu lijekova je podrobno proučio moj istraživački tim sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.

Moram ovdje posebno da istaknem moj naučno istraživački tim iz Kragujevca koji je trenutno jedan od najuticajnijih u Evropi. Naši rezultati i istraživanja publikuju se neprekidno i svjetskim vodećim naučnim časopisima. Sreća je da dobijamo novčanu podršku za projekte iz inostranstva, počev od nadležnih ministarstva, izuzimajući u manjoj mjeri Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, kao i samog FMN u Kragujevca od skora nikakav novac ne opredjeljuje za ova istraživanja.

Kada u inostranstvu čujem koliko novca mladi doktori istraživači dobijaju za svoja istraživanja samo blago pognem glavu. Sa mnogo manje sredstava moj tim pravi svjetske rezultate. Dobio sam u Las Vegasu nagradu koja nosi ime po naučniku Grantu Pirsu koji se bavi izučavanjem ishrane na kardiovaskularno zdravlje. Zdrava ishrana je zaista najvažniji preduslov za kardiovaskularni sistem svakog čovjeka. Velika čast mi je što sam dobio tu nagradu, a još veća čast što je u martu mjesecu Internacionalna akademija odlučila da jedna od njihovih nagrada nosi i moje ime. To je možda i najveće priznanje nekom naučniku, kada nagrade nose njegovo ime – priča prof. Jakovljević.

Odnedavno postao je širi dio tima Moskovskog instituta „Gamaleja“ koja radi na personalizovanoj terapiji za rak.

– Još 2014 godine sam upoznao profesora Sergeja Boljevića sa katedre za patologiju Univerziteta Sečenev u Moskvi. Vrlo brzo je uslijedio poziv da držim predavanja u Moskvi. Razmjena znanja je uobičajena na visokoškolskom nivou. Za njih tamo stručnjaci iz Srbije predstavljaju nekakav most ka zapadnoj medicini, za šta su oni veoma zainteresovani. Potom je dosta naših mladih stručnjaka iz Kragujevca otišlo na usavršavanje u  Moskvu, a za uzvrat u Kragujevac je stigao jedan broj ruskih stručnjaka.

Tokom godina ostvario sam prisan kontakt sa njihovim vodećim naučnicima kao što je kontakt sa njihovim izuzetnim profesorom doktorom Aleksandrom Gincburgom, kreatorom vakcine Sputnik V. Za vrijeme pandemije, ja sam često gostovao u medijima i pričao o prednostima takve vakcine, jer je bilo zaista teško izboriti se sa Covid-om 19. Svakako institut „Gamaleja“ je poslije izuma vakcine „Sputnik V“ nastavio sa istraživanjima, sve dok prošle godine nisu osmislili personalizovanu terapiju za rak. 

Direktor „Gamaleje“ prof Gincburg je mikrobiolog, akademik, sa velikim ovlašćenjima i finansijskim sredstvima za medicinska istraživanja. On je bio kreator vakcine protiv „Ebole“ koja je harala Afrikom. Prošle godine Gincburg je postao počasni doktor nauka FMN u Kragujevcu.

Što se tiče terapije za rak ja bih je prije nazvao personalizovanom terapijom koja zaustavlja širenje raka. Tehnologija na kojoj se bazira ova vakcina je slična onoj koje su napravile kompanije Pfizer i Moderna u vrijeme epidemije. Procedura se radi tako što se uzme krv i uzorak bolesnog tkiva pacijenta, potom se koriste alati Vještačke inteligencije da bi se otkrilo koja su antitijela potrebna da bi se branila ćelija, baš tog pacijenta koji ima rak.

Analize traju 2 nedjelje. Stvore se antitjela za konkretni tumor i to se daje pacijentu kao terapija. U 10 različitih porcija ta terapija se daje na svake 2 sedmice. Rezultati koji su dobijeni, poslije primjene ovakve terapije su frapantni. Pacijent se ne izliječi potpuno, ali se može reći da se proces bujanja raka zaustavlja i drži pod kontrolom. Na jesen će ova metodologija biti testirana i na pacijentima iz Srbije. Ruski naučnici smatraju da Srbi i Rusi imaju slične genetske predispozicije, tako da bi trebalo da ova vrsta terapije u budućnosti bude omogućena i našim ljudima. Fokusirani su na 4 vrste kancera, bubrega, pankreasa, pluća i melanoma. Ukoliko se ova terapija pokaže kao ispravna, kancer će postati bolest sa kojom se može živjeti – kaže prof. Jakovljević.