Hipokrat je postavio temelje medicinske etike i prakse koji su preživjeli kroz vijekove, ali i njegova filozofska razmišljanja nastavljaju da inspirišu i usmeravaju sve koji traže put ka zdravom i srećnom životu. Čovjek treba da smatra zdravlje jednim od najvećih blagoslova, a ako je mudar, naučiće kako da vlastitim mislima izvuče korist iz svoje bolesti govorio je Hipokrat, otac medicine, koji je ostrvom Kos na kojem je rođen i ostalim dijelovima Grčke hodao u četvrtom i petom vijeku prije nove ere.
Nekad ni najbolja motivacija i najveća podrška nisu efikasni ako čovjek ne želi da promijeni sebe. To je znao i mudri Grk, koji je savjete dijelio bez uljepšavanja stvarnosti: “Ako niste u mogućnosti da promijenite način života, onda vam niko i ništa neće pomoći”. Dakle, volja igra – i očigledno je oduvijek igrala – najvažniju ulogu. Evo još nekoliko citata i postulata velikog čovjeka koji s pravom zauzima značajno mjesto u svjetskoj istoriji.
Ne pričajte o bolesti, tako je nećete otjerati
“Nemojte nikome govoriti o svojoj bolesti, inače ćete je pogoršati. Pričajte o zdravlju, i privući ćete ga”.
Psiholozi pojašnjavaju da u ovom savjetu akcenat nije na traženju pomoći i empatije, već na fokusu. Stalno pričanje o simptomima bolesti “hrani” anksioznost, a mozak počinje da traga za potvrdom problema. Korisnije je razgovarati o planu oporavka ili ishrani koja će doprinijeti poboljšanju situacije, nego o strahovima.
Ravnoteža umjesto odlaska u ekstrem
“Bolest uvijek nastaje ili od viška ili od nedostatka nečega, odnosno zbog neravnoteže”.
Naše tijelo rijetko otkazuje odmah, vjerovao je Hipokrat. Iscrpljuju ga dugotrajni disbalansi: preopterećenje ili, obrnuto, nedostatak kretanja, sna, tečnosti, hranljivih materija. Raspored ne mora uvijek da bude savršen, zdravlje zavisi i od sposobnosti blagovremenog prilagođavanja i promjene određenih navika.
Lijek za disbalans: suprotan efekat
“Bolesti koje nastaju usljed prekomjernog rada liječe se odmorom, a one koje dolaze zbog ljenjosti liječe se – radom”.
Ovdje nema moralisanja, samo mehanika. Prekomjerni rad zahtjeva odmor, dok, s druge strane, hronična letargija traži angažovanje u nekoj aktivnosti. Fizičkoj po mogućstvu. Rad, u širem smislu, vraća ritam tijelu, a psihi donosi mir.
Pokret je jedan od stubova zdravlja
“Gimnastika, vježbe i hodanje trebalo bi da budu čvrsto integrisani u svakodnevnu rutinu svakoga ko želi da održi produktivnost i zdravlje, i da vodi ispunjen i radostan život”.
Ključna riječ je “redovno”. Povremeno intenzivno vježbanje nije isto što i svakodnevna šetnja, ali, kada se nešto redovno obavlja, tijelo s vremenom dobija na stabilnosti. Onda slijedi lančana reakcija – to utiče na san, apetit, toleranciju na stres i nivo energije.
Ishrana je ključ zdravlja
“Većina bolesti potiče od onoga što unosimo u sebe. Reci mi šta jedeš, pa ću ti reći od čega si bolestan”.
Između pravilne ishrane i blagostanja stoji znak jednakosti, isticao je Hipokrat u svojim spisima. Važno je otkriti koje namirnice pružaju jasnoću i snagu, a koje vas ostavljaju umornim i iscrpljenim. “Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana”, prenosi Blic žena.
Umor je signal
“Umor za koji nemamo objašnjenje predskazuje bolest”.
Iznenadna slabost bez očiglednog uzroka nije neki “hir” tijela, već upozorenje koje nam ono šalje. Ako odmor ne pomaže, a primećujete da čak i jednostavne zadatke obavljate sa velikim naporom, problem ne smete da ignorišete, već morate da ga pratite i shvatite u čemu je srž.
Hipokratova mudrost se svodi na jasnoću, ravnotežu i pažljivost. Zdravlje se gradi na svjesnim (i pravilnim) odlukama koje donosimo, poručuje “Popularna psihologija”. A ako preferirate zdravu ishranu, probajte i – Hipokratovu supu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.