Medicina

Tihi rizik bez simptoma: Polipi mogu godinama rasti prije nego prerastu u karcinom

Zdravlje debelog crijeva ima veliki uticaj na cjelokupno stanje organizma. Polipi su najčešće benigne izrasline na sluzokoži debelog crijeva, ali pojedini oblici vremenom mogu prerasti u rak, koji je među vodećim uzrocima smrtnosti od malignih bolesti u svijetu.

Ljekar drži tablet
FOTO: FREEPIK

Dobra vijest je da promijene životnih navika mogu značajno da smanje rizik.

Onkohirurg dr Tiratram Kaušik objašnjava da su polipi abnormalne izrasline na unutrašnjem zidu debelog crijeva i da se razlikuju po veličini, obliku i tipu.

– Najvažnije je razlikovati adenomatozne i hiperplastične polipe. Adenomi su prekancerozne promijene i vremenom mogu preći u kolorektalni karcinom. Tačnije, oko90 odsto karcinoma nastaje upravo iz ove vrste polipa, dok manji procenat nastaje drugim mehanizmima. Hiperplastični polipi su uglavnom benigni i nose manji rizik, ali veći primjerci zahtevaju pažljivo praćenje – navodi dr Kaušik.

Kakva je veza polipa i raka?

Određeni tipovi polipa, naročito adenomatozni, mogu postepeno da se razvijaju u rak. Upravo zato redovni pregledi, posebno kolonoskopija, imaju ključnu ulogu jer omogućavaju rano otkrivanje i uklanjanje polipa pre nego što dođe do malignih promjena.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

– Polipi mogu postojati godinama bez jasnih simptoma. Zbog toga je skrining od presudnog značaja, posebno kod osoba sa porodičnom istorijom bolesti – upozorava onkohirurg i navodi pet koraka za smanjenje rizika. 

Ishrana bogata vlaknima

Raznobojno voće i povrće, mahunarke i integralne žitarice povezani su sa manjim rizikom od kolorektalnog karcinoma.

– Veći unos biljnih namirnica, uz smanjenje crvenog i prerađenog mesa, može značajno uticati na smanjenje rizika. Cilj je 25 do 35 grama vlakana dnevno, što doprinosi zdravlju crijeva – kaže dr Kaušik.

Održavanje zdrave težine i kretanje

Prekomjerna tjelesna težina, pušenje i prekomeran unos alkohola povećavaju rizik. Redovna fizička aktivnost, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili joge, u trajanju od 30 do 45 minuta dnevno, ima zaštitni efekat, ističe doktor.

Redovni preventivni pregledi

Rak debelog crijeva često nastaje bez ranih simptoma. Kod osoba sa povećanim rizikom skrining treba započeti već oko 45. godine. Rano otkrivanje spasava život, naglašava dr Kaušik.

Pročitajte još

U Srbiji organizovani skrining za rak debelog crijeva podrazumeva test naokultno (skriveno) krvarenje u stolici (FOB), koji se radi jednom u dvije godine kod starijih od 50 godina pa sve do 74. godine.

Prepoznavanje upozoravajućih znakova

Rani stadijumi raka debelog crijeva često prolaze bez jasnih simptoma, zbog čega je važno obratiti pažnju na svaku upornu promijenu u radu crijeva. Među znakovima koji zahtevaju provjeru su:

promijene u učestalosti i ritmu pražnjenja (dugotrajna dijareja ili zatvor)

osjećaj nepotpunog pražnjenja

prisustvo krvi u stolici, bilo vidljive ili skrivene

neobjašnjiv pad nivoa gvožđa u krvi

nenamjerni gubitak tjelesne težine

– Uporno rektalno krvarenje ili dugotrajne promijene u navikama pražnjenja nikada ne treba zanemariti. Pravovremena reakcija omogućava da se problem otkrije u ranoj fazi, kada su mogućnosti liječenja znatno veće – upozorava dr Kaušik, prenosi Healthshots.com.

Briga o mikrobiomu crijeva 

Zdrav mikrobiom ima važnu ulogu u očuvanju sluzokože crijeva. Ishrana bogata vlaknima i fermentisanim namirnicama doprinosi raznovrsnosti mikrobiote, a prednost treba dati celovitim, minimalno prerađenim namirnicama, savjetuje dr Kaušik.

Polipi ne moraju značiti rak, ali predstavljaju upozorenje. Kombinacija pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i redovnih pregleda ostaje najjača zaštita od razvoja kolorektalnog karcinoma – poručuje doktor.