Medicina

Duže spavanje, dodirivanje zidova tokom hoda: Ovo su najdiskretniji znaci narušenog zdravlja kod starijih

Od sijede kose i naborane kože do trenutaka zaboravnosti - neki znaci starenja su lako prepoznatljivi. Ali, stručnjaci kažu da rani tragovi da nečije zdravlje popušta mogu da budu daleko diskretniji, pa je vrijedno znati na šta konkretno treba da se obrati pažnja.

Duže spavanje, dodirivanje zidova tokom hoda: Ovo su najdiskretniji znaci narušenog zdravlja kod starijih
FOTO: COTTONBRO STUDIO/PEXELS

Pad zdravlja kod starijih odraslih rijetko se isprva predstavlja kao kriza. To su sitni načini na koje svakodnevni život počinje da djeluje teže, sporije ili jednostavno čudno. Te promjene se često zanemaruju jer se dešavaju postepeno, a ljudi ih odbacuju kao normalan dio starenja.

Dobra vijest je da ako se promjene prepoznaju rano, moguće je napraviti zdrave promjene prije nego što se pojave ozbiljniji problemi.

Funkcionalni pad nije neizbježan i često se može modifikovati, naročito kada se uhvati rano. Kada pazite na promjene, razmislite o tome šta je nekome postalo teže u posljednjih šest mjeseci. Odgovor često otkriva više o nečijoj budućoj putanji nego što bi bilo koji laboratorijski izvještaj ikada mogao – kaže dr Ronald Švarc, ljekar interne medicine, gerijatrije i hospisne i palijativne njege.

Za identifikaciju ključnih pokazatelja koje je potrebno pratiti u kućnim uslovima, stručnjaci za starenje izdvojili su najčešće zanemarene znakove narušavanja zdravlja, uz prateće preporuke za reagovanje u slučaju njihove pojave.

Socijalno povlačenje i apatija

Većina pretpostavlja da starije odrasle osobe prirodno usporavaju ili postaju manje zainteresovane za stvari kako stare. Porodice misle da je njihova voljena osoba samo umorna, da se prilagođava penziji ili jednostavno odmara. Sami stariji odrasli možda to ne vide kao zdravstveni problem – objašnjava Karen Linkoln, socijalna radnica sa ekspertizom u gerontologiji i profesorka na Univerzitetu Kalifornija i dodaje:

Ali, tiho povlačenje iz rutina i odnosa, kao što je preskakanje nedjeljne partije karata, izbjegavanje događaja u zajednici, neuzvraćanje telefonskih poziva ili dopuštanje da se svakodnevni zadaci nagomilaju, nisu normalni aspekti starenja.

Gerontolog Lejklin Hogan Ajhenberger kaže da porodice često prvo primijete promjene u pamćenju ili fizičkom zdravlju, ali postepeno povlačenje iz socijalnog angažmana takođe može da bude rani znak upozorenja.

To je zato što, kada apatija i izolacija prođu neprimijećeno, to može dovesti do silazne spirale. Sve više učimo da se apatija može pojaviti rano u stanjima kao što su depresija i demencija. To takođe može biti znak fizičkih zdravstvenih problema. Socijalna izolacija je štetnija za vaše zdravlje od pušenja 15 cigareta dnevno – objašnjava dr Linkoln za The Healthy.

Ona ponavlja da postoje stvari koje se mogu preduzeti ako se promjene primijete rano.

Apatija i socijalno povlačenje mogu da potiču od izlječivih problema kao što su:

depresija,

gubitak sluha,

neliječena hronična stanja,

neželjeni efekti lijekova,

nutritivni nedostaci,

problemi sa mobilnošću.

Čak i ako izgleda malo, primjetne promjene u normalnoj rutini ili aktivnosti su vrijedne da se na njih obrati pažnja.

Nenamjerni gubitak težine

Kod starijih odraslih, gubitak težine bez namjere može da bude rani signal ozbiljnih osnovnih stanja kao što su:

rak,

srčana insuficijencija,

bolest štitne žlijezde,

depresija,

kognitivni pad,

neželjeni efekti lijekova.

Gubitak težine je i ključni marker krhkosti, što značajno povećava rizik od padova, hospitalizacije i gubitka nezavisnosti – kaže dr Čizara Adonai, specijalista porodične medicine.

Klinički, nenamjerni gubitak težine se obično definiše kao gubitak 5 odsto ili više tjelesne težine tokom šest do 12 mjeseci. Javlja se kod do 20 odsto starijih odraslih osoba. Ono što ga čini lakim za previdjeti je to što se često dešava veoma postepeno.

Do trenutka kada odjeća počne da stoji labavije ili prijatelji prokomentarišu nečiji izgled, to znači da je ta osoba vjerovatno već prošla kroz pad snage, imuniteta i otpornosti.

Vidjela sam pacijente koji su mogli održavati kvalitet života godinama, a doživjeli su brzi pad jer je rani crveni alarm propušten. Ohrabrujući dio je to što, kada rano identifikujemo uzrok, bilo da se radi o medicinskom stanju koje se može liječiti, problemu sa lijekovima, depresiji ili nutritivnom nedostatku, često možemo stabilizovati ili čak preokrenuti putanju – kaže dr Adonai.

Slabija snaga stiska

Gubitak mišićne snage je još jedan važan znak narušavanja zdravlja, ali često prolazi neprimijećeno do velikog pada ili povrede.

Jedan jednostavan način pomoću kojeg ljekari mogu otkriti mišićnu slabost je mjerenje snage stiska. Snaga stiska ruke daje informacije o ukupnoj mišićnoj snazi i funkcionalnom kapacitetu – kaže dr Ohan Karatoprak, gerijatar.

Bez intervencije, gubitak mišića povezan sa starenjem može da dovede do:

niže izdržljivosti,

poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti,

loše ravnoteže,

padova,

preloma,

gubitka nezavisnosti.

Osim onoga što se očekuje sa starenjem, slaba snaga stiska takođe može biti indikator artritisa, neuroloških stanja, nutritivnih nedostataka, hroničnih bolesti ili opšteg fizičkog pada. Ali male navike i pomoć, kao što su trening snage, nutritivna podrška i fizička terapija, mogu napraviti veliku razliku kada se primijene rano – kaže dr Švarc.

Manja mobilnost i sporije hodanje

Sporiji hod i manja mobilnost su takođe rani znak upozorenja o narušavanju zdravlja.

Iako bi pad bio očigledan znak problema, postepeni pad bi mogao izgledati više kao dodirivanje namještaja ili zidova dok se hoda po kući, provođenje više vremena sjedeći ili ležeći tokom dana, duže spavanje ili neobavljanje uobičajenih kućnih poslova – kaže dr Robin Kalbertson, fizioterapeut i portparol Američkog udruženja za fizičku terapiju.

Manja mobilnost može da se pokaže kao spavanje na sofi jer je teško ići uz stepenice, ili prestanak kuvanja obroka jer je stajanje u kuhinji teško.

Ovo bi mogli biti znaci da neko ima bolove od artritisa, probleme sa ravnotežom, promjene vida ili kardiovaskularne probleme koji bi, ako se ne riješe, mogli dovesti do pogoršanja invaliditeta – dodaje ona.

Sporija brzina hodanja je još jedan važan trag. Ljekari to često mjere jednostavnim testom sa mjerenjem vremena.

Postavimo osobu da sjedi na stolici i zatim je zamolimo da ustane, prohoda 3 metra (10 stopa) preko sobe, okrene se, vrati do stolice i ponovo sjedne. Test obično traje manje od 10 sekundi – kaže dr Džon Rinker, ljekar interne medicine.

Pročitajte još

Ako neko ima sporiji hod ili poteškoće pri ustajanju, to bi mogao da bude znak razvoja zdravstvenih problema.

To je zato što promjene u mobilnosti često ukazuju na osnovne probleme dugo prije nego što se pojave očigledniji simptomi. Dobra vijest je da rana intervencija porodice i njegovatelja može pomoći pacijentu da ga procijeni fizioterapeut koji može razviti personalizovani program liječenja kako bi mu pomogao da se vrati onome što voli, bezbjedno – kaže dr Kalbertson.