Da li doručak zaista utiče na kontrolu tjelesne težine? Prema riječima biološkinje, stručnjakinje za ljudski mikrobiom i kliničku ishranu Mariane Aróstegui, odgovor je da, ali presudan nije sam doručak, već njegov kvalitet. Naučna istraživanja pokazuju da prvi obrok u danu može uticati na metabolizam, osjećaj sitosti i količinu hrane koju unesemo tokom ostatka dana.
Uravnotežen doručak bogat proteinima, zdravim mastima i vlaknima pomaže da duže ostanemo siti, smanjuje potrebu za grickanjem i može olakšati kontrolu tjelesne težine. S druge strane, obrok prepun šećera i rafinisanih ugljenih hidrata izaziva nagle skokove glukoze u krvi, što povećava glad i želju za slatkišima, pa često dovodi do većeg unosa kalorija tokom dana.
Kako ističe Aróstegui, doručak bi trebalo posmatrati kao svaki drugi glavni obrok, a ne kao priliku za peciva, kekse ili zaslađene žitarice. Idealan jutarnji obrok trebalo bi da sadrži izvor proteina, kvalitetne masti i vlakna, uz umjerenu količinu složenih ugljenih hidrata. Kao primjer navodi čak i pečenu piletinu s brokolijem i indijskim orasima, naglašavajući da doručak ne mora biti sladak da bi bio nutritivno vrijedan, prenosi elle.rs .
Proteini i vlakna imaju važnu ulogu jer produžavaju osjećaj sitosti i pomažu u kontroli apetita. Istraživanja su pokazala da osobe koje doručkuju obroke bogate proteinima osjećaju manju glad i jedu manje tokom ručka u poređenju s onima čiji doručak sadrži malo ovog makronutrijenta.
Među najčešćim greškama za doručak stručnjakinja izdvaja prekomjeran unos šećera, nedostatak proteina i zdravih masti, premalo vlakana te čestu konzumaciju ultraprerađene hrane poput zaslađenih žitarica, granola, voćnih sokova, keksa, džemova i slatkih namaza. Iako se mnogi od ovih proizvoda predstavljaju kao „fit“ ili „zdravi“, često imaju malu nutritivnu vrijednost.
Važno je obratiti pažnju i na razmak između večere i doručka. Prema dostupnim istraživanjima, noćna pauza od oko 12 do 14 sati može imati pozitivan uticaj na osjetljivost na insulin i tjelesnu kompoziciju. Ipak, stručnjakinja naglašava da to nije čarobno rješenje, već samo dio zdravog načina života koji uključuje kvalitetnu ishranu, dovoljno sna, fizičku aktivnost i brigu o zdravlju probavnog sistema.
Kada je riječ o hljebu, preporuka je da se bira integralni hljeb od cjelovitih žitarica, po mogućnosti od sporo fermentisanog tijesta. Dobar izbor mogu biti i vrste od spelte, kamuta ili heljde, koje sadrže više vlakana, imaju niži glikemijski indeks i organizam ih uglavnom lakše vari.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.