Najnoviji rezultati obimnog kliničkog ispitivanja treće faze pokazali su da ovaj personalizovani tretman uspješno smanjuje rizik od povratka bolesti i širenja najsmrtonosnijeg oblika raka kože kod pacijenata nakon operacije.
Stručnjaci ocjenjuju da je riječ o važnom koraku u imunoterapiji koji otvara novu eru u medicini – imunski sistem se sada precizno usmjerava na ćelije tumora koje treba da napadne. Dok se čekaju dugoročni podaci o preživljavanju, mRNK tehnologija se već testira i u borbi protiv raka pluća, bešike i bubrega.
„Ovi rezultati treće faze predstavljaju prekretnicu u istraživanju raka. Zajedno sa kompanijom ‘Merk’ počeli smo da pokazujemo transformativni potencijal ove tehnologije u rješavanju važnih medicinskih potreba koje još nisu zadovoljene u adjuvantnom liječenju melanoma“, izjavio je generalni direktor „Moderne“ Stefan Bansel.
Adjuvantna terapija je dodatni medicinski tretman koji se daje nakon glavnog liječenja, kao što je operacija, sa ciljem da se unište preostale ćelije bolesti, smanji rizik od povratka raka i poveća šansa za potpuno izlječenje.
Melanom je najsmrtonosniji oblik raka kože.
Prema navodima istraživača, samo oko trećine pacijenata sa najtežim oblikom bolesti živi pet godina nakon postavljanja dijagnoze.
Kompanije nisu saopštile koliko dugo su pacijenti koji su primali kombinaciju dva lijeka živjeli bez napredovanja bolesti. Više detalja očekuje se na medicinskoj konferenciji kasnije ove godine.
U ispitivanju je učestvovalo više od 1.000 pacijenata, koji su tokom gotovo godinu dana primali ili kombinaciju intismerana i kejtrude ili samo kejtrudu.
Ranija ispitivanja pokazala su da je primjena kombinacije lijekova smanjila rizik od povratka bolesti ili smrti za gotovo polovinu u poređenju sa primjenom samo kejtrude.
Doktorka Nina Bardvadž, direktorka za imunoterapiju na Medicinskom fakultetu Ikan pri bolnici Maunt Sinaj, rekla je za Indipendent da tek treba da se vidi kada bi ova kombinacija lijekova mogla da postane dostupna ljekarima.
Vakcina se već testira i za druge oblike raka
„Merk“ i „Moderna“, međutim, ispituju vakcinu i u kliničkim studijama za liječenje drugih vrsta raka, uključujući rak pluća, bešike i karcinom bubrežnih ćelija.
„Ovo je uzbudljiv period za imunoterapiju raka. Vakcine će vjerovatno moći da naprave razliku u određenim situacijama u kojima je tumorsko opterećenje malo“, napominje dr Bardvadž, koja je i nosilac katedre Vord–Kolman za istraživanje raka na tom fakultetu.
Personalizovani pristup liječenju tumora kod pacijenata predstavlja „važan napredak“ ka razvoju preciznijih lijekova protiv raka, objasnila je doktorka Karen Knudsen, izvršna direktorka Parkerovog instituta za imunoterapiju raka.
„Biološka osnova ovog pristupa je ubjedljiva, a studija pruža kliničku potvrdu kombinacije imunskog odgovora usmjerenog na specifične karakteristike tumora sa terapijom blokade kontrolnih tačaka imunskog sistema. To predstavlja sljedeću granicu imunoterapije raka – ne samo aktiviranje imunskog sistema već i njegovo ‘učenje’ šta treba da napadne“, objašnjava dr Knudsen.
Ipak, dr Knudsen, koja je ranije bila izvršna direktorka Američkog društva za borbu protiv raka, istakla je da i dalje postoje pitanja u vezi sa efikasnošću ovog lijeka.
„Biće važno da se utvrde apsolutna korist i podaci o ukupnom preživljavanju. Potrebno je duže praćenje pacijenata kako bi se utvrdilo da li pojačani imunski odgovor specifičan za tumor zaista dovodi do trajnog sprečavanja povratka bolesti i pojave metastaza. Ukoliko rezultati budu potvrđeni i tokom dugoročnijeg praćenja, ova studija mogla bi da ima značajne posljedice po primjenu terapija zasnovanih na mRNK i neoantigenima u sprečavanju povratka drugih vrsta raka“, zaključila je dr Knudsen, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.