Tu većina nas griješi, jer se dilema so ili šećer godinama posmatra na štetu pogrešnog krivca.
Kod kuće se mjeri svaki prstohvat u čorbi, a retko ko razmišlja koliko dodatog šećera unese tokom dana.
Zašto su so i šećer završili na istoj optuženičkoj klupi?
Oba su česti sastojci svakodnevne ishrane, ali na organizam ne djeluju na isti način. Previše natrijuma, koji uglavnom unosimo kroz so, može doprinjeti povišenom krvnom pritisku, zbog čega se preporučuje ograničavanje njegovog unosa.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima manje od pet grama soli dnevno, odnosno manje od jedne ravne kašičice. U tu količinu ulazi i so koja se već nalazi u hljebu, sirevima, suhomesnatim proizvodima i drugoj prerađenoj hrani.
Sa druge strane, dodatom šećeru često ne posvećujemo ni približno toliko pažnje. On se ne nalazi samo u kolačima i slatkišima već i u sokovima, zaslađenim napicima, pahuljicama, sosovima i brojnim gotovim proizvodima.
So ili šećer, koji je veći problem?
Odgovor nije tako jednostavan kao što se često predstavlja. Jedna analiza objavljena u časopisu „Open Heart“ ukazala je da bi prekomjeran unos dodatog šećera mogao imati značajan uticaj na krvni pritisak i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Autori su zato skrenuli pažnju na potrebu da se smanji unos dodatih šećera.
Ipak, to ne znači da je so bezazlena niti da treba prestati da obraćamo pažnju na njen unos. Naučni dokazi o uticaju soli i šećera razlikuju se u zavisnosti od količine, načina ishrane i zdravstvenog stanja osobe.
Zato je najpošteniji odgovor: oba treba ograničiti, ali dodatom šećeru često dajemo mnogo manje pažnje nego što zaslužuje.
Kako šećer može da utiče na srce i krvne sudove
Problem sa dodatim šećerom nije samo u kalorijama. Dugoročno visok unos može doprinjeti povećanju telesne težine i riziku od metaboličkih problema, a istraživanja su povezala veći unos dodatog šećera sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Posebno lako se pretjera sa zaslađenim napicima. Čaša soka može sadržati više kašičica šećera, a pošto se pije brzo i ne zasiti kao cijela namirnica, lako je unijeti veliku količinu, a da toga nismo ni svjesni.
Koliko soli i šećera dnevno je dovoljno?
Za so je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za odrasle manje od pet grama dnevno, što je otprilike jedna ravna kašičica. Važno je da se računa ukupna količina soli iz hrane, a ne samo ona koju sami dodamo tokom kuvanja.
Kada je riječ o slobodnim šećerima, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje da oni čine manje od 10 odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa, a dodatno smanjenje na oko pet odsto donosi još veće koristi.
Ako imate dijabetes, povišen krvni pritisak, bolest bubrega ili drugo hronično stanje, potrebe mogu biti drugačije i treba ih uskladiti sa savjetom ljekara.
Tri jednostavna načina da smanjite unos
Umjesto zaslađenih sokova češće birajte vodu ili nezaslađene napitke.
Probajte da jela začinite belim lukom, biberom, origanom ili drugim začinima pre nego što dodate još soli.
Češće birajte svježe namirnice umjesto jako prerađene hrane, koja može sadržati velike količine soli ili dodatog šećera.
Vrijedi obratiti pažnju i na deklaracije. Šećer se često krije u proizvodima za koje ne očekujemo da budu slatki, dok se velika količina soli može naći u hlebu, sirevima, suhomesnatim proizvodima i gotovim jelima.
Na kraju, pitanje nije samo so ili šećer, već koliko ih svakog dana zaista unesemo. Kada pogledate deklaracije i saberete ono što pojedete i popijete tokom dana, brojke često izgledaju drugačije nego što smo očekivali, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.