I jedno i drugo su fermentisani mliječni proizvodi puni korisnih bakterija, ali se ipak razlikuju po svom sastavu i dejstvu na organizam.
– Grčki jogurt se dobija cijeđenjem običnog jogurta, čime se uklanja surutka i dobija gušća tekstura sa više proteina i manje šećera. Upravo zbog toga je lakši za varenje kod ljudi koji imaju intoleranciju na laktozu – objašnjava dijetetičarka Frensis Largeman-Rot.
Zahvaljujući visokom sadržaju proteina, grčki jogurt duže zadržava sitost i daje energiju, pa je odličan izbor za doručak ili užinu.
Kefir, s druge strane, ima sasvim drugačiji proces proizvodnje. Pravi se od posebnih kefirnih zrnaca – mješavine bakterija i kvasaca – koji fermentišu mlijeko 12 do 48 sati.
– Rezultat je osvježavajući napitak bogat probioticima. Kefir sadrži i više kalcijuma i vitamina D, a zahvaljujući obilju dobrih bakterija pozitivno utiče na crevnu floru i balans u čuvenoj vezi “crijeva-koža“ (poput one crijeva-mozak), što se često odražava i na izgled kože – navodi Largeman-Rot.
Na društvenim mrežama kefir doživljava pravi povratak, pa mnogi tvrde da im je redovno ispijanje poboljšalo varenje i umirilo probleme sa kožom. Ipak, stručnjaci naglašavaju da se biraju varijante bez dodatog šećera, kako bi se iskoristile sve njegove prednosti.
Koja opcija je bolja?
Koja opcija je bolja? Largeman-Rot kaže da sve zavisi od toga šta vam je cilj…
– Grčki jogurt je idealan kada želite više proteina i dužu sitost, dok kefir prednjači po količini probiotika i minerala. Najbolje je kombinovati oba – i kašičicu i čašu – uz puno vlakana iz povrća i voća, jer je to pravi recept za zdrava crijeva i jak imunitet, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.