Fitnes

Za zdravlje nije važna vaga: Zašto vježbanje često ne smanjuje težinu, ali i dalje spašava život

Kao ljekar sportske medicine, doktor Džordan Mecl provodi dane liječeći povrede, proučava performanse i pomaže svojim pacijentima da se kreću.

Za zdravlje nije važna vaga: Zašto vježbanje često ne smanjuje težinu, ali i dalje spašava život
FOTO: ANĐELINA SOLIN/YOUTUBE/SCREENSHOT

Prepisuje vježbanje za zdravlje i duboko vjeruje u njegovu moć, jer prednosti su ogromne. Vježbanje smanjuje kardiovaskularni rizik, poboljšava kontrolu šećera u krvi, jača kosti, čuva kognitivne funkcije i smanjuje rizik od depresije, raka i rane smrti.

Ali postoji jedno područje, dodaje doktor, gdje vježbanje često ne uspijeva: gubitak težine.

U tekstu za Vašington post, dr Mecl navodi primer pacijentkinje u pedesetim godinama koja mu se obratila krajnje frustrirana. Hodala je većinu dana, imala treninge snage dva puta nedjeljno i pridržavala se pažljive dijete. Pa ipak, njena težina se jedva pomjerila.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Postavila mu je pitanje koje često ima priliku da čuje: „Koja je poenta vježbanja ako se vaga ne pomera?“ Ironija je bila u tome što su se skoro svi parametri važni za njeno zdravlje poboljšali. Problem je bio u tome što je bila uslovljena da pažnju usmjeri na pogrešan broj, prenosi Novosti Magzin.

Zašto vježbanje ne pomaže u gubitku težine

U kulturi koja teretanu tretira kao mašinu za sagorijevanje kalorija, mnogi ljudi očekuju da će im vježbanje smanjiti obim struka. Kada se to ne desi, slijedi frustracija. Istina je da su naša očekivanja pogrešna, napominje dr Mencl.

Velike studije pokazuju da samo vježbanje obično dovodi do skromnog gubitka težine, često samo nekoliko kilograma tokom šest mjeseci. To je zato što će naše tijelo „korigovati“ dodatnu aktivnost povećavanjem apetita ili smanjenjem sagorevanja kalorija za druge tjelesne funkcije.

U randomizovanom ispitivanju iz 2024. godine koje je uključivalo odrasle osobe srednjih godina koje su imale prekomjernu težinu, učesnici kojima je dodeljeno redovno vježbanje bez promijene ishrane poboljšali su kondiciju i metaboličke markere, ali su izgubili malo težine.

Pročitajte još

Kako starimo, izazov raste. Metabolizam u mirovanju se usporava i telo postaje efikasnije u očuvanju energije. Na ovo utiču različiti faktori, uključujući sarkopeniju povezanu sa starenjem, ili gubitak mišića sa starenjem. Moramo vježbati duže ili intenzivnije – do te mere da to može postati nerealno – da bismo postigli kalorijski deficit dovoljno značajan za gubitak težine.

To ne znači da vježbanje ne uspijeva. Ono briljantno uspijeva. Jednostavno smo tražili od njega da radi pogrešan posao, napominje doktor.

Dokazane zdravstvene koristi vježbanja

Vježbanje blista kada je u pitanju metaboličko zdravlje. Poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje visceralne masti, vrstu tjelesne masti koja se nalazi duboko u abdomenu i povezana je sa srčanim oboljenjima i dijabetesom tipa 2. Ove koristi se često javljaju čak i kada tjelesna težina ostane ista.

Nedavna istraživanja pokazuju da kratki naleti kretanja ugrađeni u svakodnevni život, „grickalice za vježbanje“, dovode do značajnog smanjenja rizika od bolesti, čak i u malim dozama.

Vježbanje čini ljude zdravijim čak i kada ih ne čini mršavijima. U stvari, ljudi koji su u formi statistički gledano žive duže od onih koji nisu u formi, bez obzira na njihovu telesnu težinu.

Ova razlika je važna u doba GLP-1 lekova i drugih lekova za mršavljenje. Za mnoge, ovi tretmani čine gubitak težine lakšim nego ikad. Promenili su jednačinu mršavljenja za hiljade pacijenata. Ali sam gubitak težine nije zdravlje.

Brz gubitak težine izazvan lekovima može nositi skrivene troškove, uključujući gubitak mišića. Mišići su ključni za mobilnost, kontrolu glukoze i zdrav dugovečnost. Gubitak mišića uz smanjenje tejlesne težine može poboljšati težinu, ali ostavlja ljude manje otpornim.

Bolje koje kilo viška, nego neaktivnost

Zato savjeti dr Džordana Mecla često iznenađuju pacijente. Tvrdi da radije voli da vidi nekoga ko je blago gojazan i fizički aktivan nego mršavog i neaktivnog. Prvi obično imaju bolju kondiciju, jače kosti, više mišića i veću zaštitu od bolesti. Drugi mogu izgledati zdravo, ali često nose skrivene rizike.

Ako je cilj dugoročno zdravlje, dajte prioritet kretanju i mišićima, a ne samo težini, naglašava doktor. Više hodajte. Dižite tegove. Penjite se stepenicama. Nosite namirnice. Ugradite vježbe snage u svakodnevni život. Koristite vježbanje kao alat za zdravu dugovečnost, a ne kao samostalno sredstvo za mršavljenje.

– Decenijama smo izjednačavali mršavost sa zdravljem. Vrijeme je da to promenimo. Dosljedno kretanje može, a i ne mora da promijeni vašu težinu, ali uvek poboljšava zdravlje. To je ishod koji je zaista važan – zaključuje doktor Mencl.